.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u posjeti je Središnjoj Bosni, a nakon održanog radnog sastanka s načelnikom Općine Novi Travnik, Stjepanom Dujom posjetio je Trg Drinskih mučenica u Novom Travniku, te spomen obilježje na Prahuljama, općina Travnik , prenosi notra.ba.

Kao 15-godišnjak, Ivan Garić provodio je lipanjsku predvečer 1993. na dječjem igralištu udaljenom tek nekoliko metara od kuće. Otkako je počeo rat, a s njim i roditeljska zabrana udaljavanja od domova, mali prostor s košem i klupom bio je omiljeno mjesto za druženje mališanima iz njegove ulice.

O surovom postupanju postrojbe El Mudžahid prema zarobljenim civilima i pripadnicima HVO- a na Bikošima 7. lipnja 1993. godine govorilo se i u Haaškom tribunalu. Ipak, potresno svjedočenje o smrti 39 ljudi, pa čak i o smrti devetnaestogodišnje Ane Pranješ, za Sud nije bilo dovoljno da donese zasluženu presudu Rasimu Deliću i Enveru Hadžihasanoviću.

Nevenka Topalušić i Suada Dilberović su žene koje se nisu plašile oružja. Nevenka se 1991. uključila u rat i suprotstavila srpskoj agresiji u Hrvatskoj, a Suada je kao studentica 1992. postala prva žrtva opsade Sarajeva. Godinama poslije, Nevenka je dobila trg, a Suada most. Trg i most danas služe kao podsjetnici na njihovu žrtvu i hrabrost. Što je Ana Pranješ dobila za svoju žrtvu i hrabrost?

Dobila je ignoriranje Haaškog suda, slijeganje ramenima domaćeg pravosuđa i zaborav. U čemu je pogriješila Ana Pranješ? Rođena je 1973. godine u Travniku. Odrasla u selu Maljine. Nije se uplašila arapskih ratnika koji su tog lipnja '93. vršili ritualna ubojstva u Lašvanskoj dolini. Pridružila se Hrvatskom vijeću obrane, pružajući prvu pomoć ranjenicima. Kada je zarobljena, Arapin joj je otrgnuo i slomio privjesak Blažene Djevice Marije. Kada je zatražio da skine odoru i oznaku Crvenog križa, odbila je uz riječi da će prije umrijeti nego skinuti odoru Hrvatskog vijeća obrane. Ubijena je. Njezino tijelo sahranjeno je tek 1999. na groblju Prahulje. Do tada je premještano na više lokacija kako bi se spriječila istraga o zločinu na Bikošima.

Istina o Ani Pranješ živa je samo u Lašvanskoj dolini. Ana nema trg, most ni ulicu. Ako bi imala, priča o crnim ljudima s dugim bradama koji su 1993. došli u Travnik prestala bi biti mit. Kao i priča o dobrim susjedima koji su nijemo promatrali kako ti isti crni ljudi s bradama ubijaju njihove susjede Hrvate, a žene i djecu odvode u logor u Mehuriću. Vjerojatno je nekome cilj da to i ostane samo mit. Jer ako prestane biti mit, postat će istina. A onda Hrvati u Lašvanskoj dolini više neće biti poremećeni umovi koji su kreirali imaginarne likove s istoka i pokušavaju ih prodati kao povijesnu činjenicu.

I da. Ubili su je pripadnici jedne od postrojbi Armije Republike Bosne i Hercegovine. I tu je bila Anina greška. Da je rafalni metak kojim je ubijena došao s neke druge strane ili da se nije zvala Ana, danas bi bila heroina. Ovako je samo srednjobosanska Hrvatica, iz podvlašićkog sela Maljine, koja se, s likom Blažena Djevice Marije oko vrata, suprostavila arapskom ratniku.

Ivan Volić, Dnevnik.ba

87. sjednica Vlade Županije Središnja Bosna bit će održana u četvrtak, 10. lipnja 2021. godine, s početkom u 9 sati, u prostorijama Vlade ŽSB u Travniku.

U mjesecu svibnju, ove godine, u Hrvatskoj bolnici “Dr. fra Mato Nikolić” Nova Bila rođeno je 39 beba, potvrđeno je iz ove bolnice za Vitez.info.

Uskoro prvi Lašvanski legendfest

Lašvanski legendfest naziv je manifestacije koju organizira Udruženje za kulturu življenja "Radogost" iz Novog Travnika.

"Cilj nam je ovog ljeta okupiti sve zaljubljenike u narodne priče, mitove i legende Lašvanske doline. Sudionici će moći kroz različite radionice crtanja, kreativnog pisanja i terenskog istraživanja upoznati našu kulturnu baštinu i uživati u prelijepom ambijentu Starog grada u Travniku", kazali su nam iz ovog Udruženja. 

Završnoj Manifestaciji prethodit će obilazak lokaliteta starih gradova Vrbenac i Toričan. O mogućnostima prijave na Legendfest i datumu održavanja uskoro na našem portalu!

U Travniku je u Centru za kulturu, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, održan tematski skup o ustavnim promjenama i izmjenama izbornog zakona u BiH pod naslovom „Problematika izbornog sustava BiH – prijetnja ili prilika za renesansu BiH“. Skup je održan na međustranačkoj razini za članove omladinskih asocijacija općinskih stranačkih organizacija u Travniku pa su sudionici skupa bili članovi mladeži OO HDZ-a BiH Travnik i članovi foruma mladih OO SDP-a, NiP-a i NS-a iz Travnika, dok se iz asocijacije mladih OO SDA Travnik nisu odazvali na poziv za sudjelovanje.

Izlagač i voditelj skupa bio je Toni Sandro Martić, mladi aktivist iz Travnika, čijim izlaganjem je obuhvaćena suština problematike izbornog zakonodavstva, njene implikacije i prepreke koje predmetna problematika generira u društveno-političkim sferama. Izlaganjem su također razmotrene i mjerodavne sudske presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava koje godinama opterećuju izborni sustav i demokratske procese u državi, a koje su predstavljene kao temeljne smjernice i nužni dio postizanja rješenja. Pored toga prikazani su i konkretni i cjeloviti prijedlozi rješenja izbora dužnosnika u one institucije vlasti koje su i predmet temeljnog prijepora, a to su Dom naroda PFBiH, Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH. 

"Osnovni cilj tematskog skupa bio je, kroz razmjenu sugestija i sučeljavanje argumenata, doći do konstruktivnih i integrirajućih prijedloga i zaključaka, a isto tako i razbijanje svih zabluda koje se pojavljuju u javnom diskursu, a koje društvo i političke aktere udaljavaju od rješenja te pozicioniranje u fokus svih mjerodavnih postavki i činjenica koje će olakšati put ka rješenjima. Glavni zaključak rasprave bio je kako bi građani i civilno društvo svakako trebali stvarati određenu vrstu pritiska na donositelje odluka kako bi se čim prije i čim kvalitetnije postigli dogovori s glavnim motivom ubrzanja europskog puta Bosne i Hercegovine i reformskog napretka", kazao je Martić. 

Katolici danas slave blagdan sv. Jurja koji u hrvatskoj pučkoj tradiciji označuje i početak proljeća. Sveti Juraj jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.

Njegovo štovanje je rasprostranjeno širom Europe, a neke ga zemlje štuju kao sveca zaštitnika. U slikarstvu Sveti Juraj je najčešće prikazan kako pobjeđuje zmaja, kod Hrvata se javlja i prikaz gdje sveti Juraj ubija vuka. To je prikaz koji se može naći na stećcima.

Koliko je cijenjen među pukom govori i činjenica da ljudi na ovaj dan ne prakticiraju radove rukama pa se u srednjoj Bosni i danas može čuti: "Na Jurjevo vezla skute, na Markovo oči izgubila."

Sveti Juraj se posebno slavi u Vitezu gdje župa i nosi njegovo ime.

 

Tekst: I. V.

Izvor fotografije: Danijel Čakarić

Nikolina Laštro iz Busovače bakon dvije godije života u Njemačkoj vratila se u svoj rodni kraj, svoju Središnju Bosnu, svoju Busovaču.

Na zasijanoj površini, na pola puta između naselja Polje i Dolac na Lašvi, leže dva velika kamena. Stoljeća im nisu promijenila izgled, ali se u prošlom iznad njih uzdigao visoki dalekovod. Prirodni fenomen ili djelo ljudske ruke, tajna je poznata samo pticama koje svakodnevno prelijeću iznad lokaliteta Vrbice i zaustavljaju se na žicama dalekovoda broj 72.

Pisani povijesni izvori potvrđuju da se još u 13. stoljeću spominje župa Lašva kao župa i samostan u istoj. Je li samostan bio u obližnjem naselju Vakuf, na prostoru tvornice šibica u Docu, na obroncima Tarabovca ili nekoj četvrtoj lokaciji, također ostaje tajna. Ali lokalno stanovništvo je sigurno u jedno - kamenovi su direktno povezani s drevnom župom. To objašnjava i njihovu stoljetnu tradiciju paljenja svijeća i molitve.

Prema nekim svjedočenjima, na toj lokaciji trebala je biti izgrađena tvornica konfekcije „Borac“. Ali svaki put kada bi radnici počeli graditi, snažni pljuskovi bi prekinuli njihove radove. Neki će reći da dva kamena kriju tijela dvojice ubijenih svećenika još iz vremena turske okupacije. A mnogi se ne žele ni pitati otkuda na ovoj lokaciji, nego jednostavno nastavljaju pobožno dolaziti sa svojim molitvama uživajući u neobjašnjivoj tišini. Istina, danas je sve manje onih koji hodočaste u Polje. Pitanje je hoće li ovo zavjetno mjesto uskoro pasti u zaborav.

No, jedno je sigurno. Ove godine je u Polju posijana pšenica. Sljedeće godine će biti kukuruz. A onda krumpir. Kulture se na ovom posjedu izmjenjuju. Kao i godišnja doba. A dva kamena, poput jezerskog otoka, zauvijek strše u svojoj tišini.

 

I. V.

Stranica 1 od 105

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa