Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg umivanja i kupanja započinje slavlje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.

Praznik se slavi na različite datume, u zavisnosti od kalendara koji se poštuje.

Đurđevdan u narodu predstavlja granicu između zime i ljeta. Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neusporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan (Ederlezi) jedan od najznačajnijih praznika, prenosi “Avaz”.

Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke te kupanje u rijeci. Đurđevdansko cvijeće od kojeg se pletu vijenci bere se unaprijed, a običaj je da vijenci od đurđevka i maslačka stoje na vratima sve do praznika naredne godine.

Pripreme započinju dan prije, a značajan dio obilježavanja ovog blagdana predstavlja i Đurđevdanski uranak.

Običaj je da na taj dan najstariji član obitelji ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili “zdravi kao drijen”. Nakon toga počinje slavlje uz glazbu, igru i što bogatiju trpezu.

Dernek u Turbetu

Dernek ili Đurđevdan poznato je ime tradicionalnog stočnog vašara koji se tradicionalno održava u Turbetu kod Travnika. Vašar ili dernek u Turbetu u Travniku svake godine privuče veliku pažnju ljubitelja stočarstva i poljoprivrede. 

Na ovom vašaru prodaju se konji, krave, ovce, magarci, janjad, ali i mnoge stvari za opremanje kuće i slično. Može se pronaći doslovno sve - od igle do lokomotive. Za svakoga ima ponešto.

Iako neki kritiziraju organiziranje vašara, činjenica je da je ovakav tip događaja popularan u Bosni i Hercegovini.