.

Da nije baš točna ona da iz Bosne i Hercegovine odlaze svi, pokazuje primjer jednog Banjalučanina. Siguran posao u Australiji i relativno dobre uvjete rada u visoko razvijenoj zemlji, zamijenio je životom na selu u svojim Barlovcima. Na imanju udaljenom 10-ak kilometara od centra Banjaluke ruši predrasude o lagodnosti života u gradu i sa svojim jatom koka nosilja pokazuje s koliko malo se može.

Iz zemlje kengura među kokoške, ili o snazi volje i riješenosti da se slijedi dugo sanjani san. To bi bila priča Predraga Gojkovića. Iako je odrastao na banjalučkom asfaltu, svoju budućnost suprotno mnogima, uvijek je vidio na selu, čak i onda kada je završio u Australiji, zemlji u kojoj se vide njegovi brojni sugrađani.

“Vjenčao sam se sa svojom sadašnjom suprugom, a onda sam pošto je ona tamo bila 30 godina, 20 i nešto, onda sam otišao s njom tamo, da vidim da li je to pametno ili nije. Jedno vrijeme je bilo mogu reći onako zadovoljavajuće, ali pošto sad to više nije tako onako kako sam ja zamislio, onda sam odlučio da se vratim, pa više volim da mi bude ovdje loše, nego da mi tamo bude loše”, ističe Predrag Gojković za N1.

Danas kaže, daleko od toga da mu je loše. Davno kupljeno imanje, ovaj bivši ugostitelj, odlučio je konačno da privede svrsi. Sagradio je kuću, i svojim rukama, uz pomoć prijatelja ogradio 3000 kvadrata zemljišta, u njemu napravio mali kokošinjac za oko 400 koka. Tjedno mu one daju i do 1700 potpuno organskih jaja.

“Nisam ni držao kokoš u ruci dok se nisam počeo baviti s tim, a da bi se bavio s nečim moraš odlučiti se, moraš raščistiti u glavi što da radiš, moraš imati i sreće malo. Ja sam zadovoljan s ovim sad što imam, možda bih mogao i malo više prodati, ali onda to ulazi u ozbiljan posao i zahtjeva i više vremena, možda i radnika, a to onda vodi već, ode predaleko”, dodaje Gojković.

A cilj Predraga, kaže, nije veliki profit. Uz trenutna primanja koja ima, ono što zaradi prodajući jaja sasvim mu je dovoljno, pa ne traži previše. Kako god, brinući se o njima zaradi jednu dobru platu, a iako svaki dan ima posla kaže, nije mu naporno. Ujutru ih hrani, po izlasku sunca pušta na otvoreno, potom im daje ručak i po zalasku sunca zatvara im prenoćište koje čisti jednom tjedno. Na tvrdnju na računica interesira mnoge, Predrag odgovara sa – ima tu i ljubavi.

“Bude mi žao kad uginu, naljutim se lisica kad ubije, jastreb kad ubije. Nije sad, naravno ne možeš džabe raditi, da se razumijemo, ali paziš ih, ne daš na njih da ih neko maltretira. Evo vidiš onaj moj pas sad, ona je još mala, ali ona bi nju sad udavila, a i ona mi je draga, onda ja moram čuvati kokoši i od ovih što bi njih trebali čuvati”, kaže Gojković.

I to je, kaže Predrag, sva njegova briga. Ne dijeli probleme koji muče većinu građana. O situaciji s virusom korona, tvrdi, ne zna. Politička situacija, kriza u institucijama, sve češća ratna retorika, to nisu njegove bitke.

 

Izvor: N1

Usvojene nove mjere u Federaciji

Vlada Federacije BiH je, na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 10.1.2022. godine, te naredbe i preporuke Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 13.1.2022. godine, kao dana početka njihove primjene.

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini testirana su 6.193 uzorka na koronavirus, od čega je zabilježeno 2.577 novozaraženih, što je rekordan broj novih slučajeva zaraze od početka pandemije. Od posljedica zaraze koronavirusom, u posljednja 24 sata preminule su 22 osobe.

Stalna poskupljenja, zaraženi koronavirusom, neizvjesna politička situacija te gubitak posla, problemi su koji tište bh. građane, piše Večernji list BiH. U FBiH broj zaposlenih se u mjesec dana smanjio za 719. Broj zaposlenih prema prebivalištu 31. prosinca prošle godine iznosio je 533.034, a 30. studenoga prošle godine broj zaposlenih bio je 533.753, priopćeno je iz Porezne uprave FBiH.

Doma naroda Parlamenta Federacije BiH je pod predsjedanjem Tomislava Martinovića održao 15. redovitu sjednicu 9. prosinca 2021. godine.

Na sceni je nesmiljeni informacijski rat, pa se tek može pretpostaviti kakvu pomutnju takve teze proizvode kod međunarodnih pregovarača kada su medijski stupci ispunjeni takvim konstrukcijama i kada ih izgovaraju bivše, istaknute, javne i politički djelatne osobe. Najčestitiji i najpoduzetniji u tom smislu su svakako Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva, koji je baš ove godine autorizirao knjigu pod nazivom “Tuđmanov haški profil“ gdje govori o političkim idejama hrvatskog naroda u BiH, ali iz kuta sarajevske čaršije, a na tu i takvu agendu se uvijek dobro nasloni i komentar Stjepana Mesića o tome kako je jedino građansko uređenje BiH prihvatljivo i moguće, ali i Jadranke Kosor, Slave Kukića, Ive Markovića i drugih.

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca 1993. godine, iz Zagreba je krenuo humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu.

Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno. Lokalno u središnjim i istočnim područjima pada slab snijeg, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.

Žitelji BiH konačno mogu barem malo odahnuti. Nakon uznemirujućih vijesti prije dva mjeseca da bi gorivo do kraja godine moglo ići i do 2,50 KM po litri i tako dodatno osiromašiti ovdašnje stanovništvo, situacija na svjetskim burzama oborila je cijene i u BiH, tako da se dizel i benzin jučer već moglo naći po cijenama od 2,21 do 2,36 KM, što je i dalje visoka cijena za bh. građane, ali očekuje se da bi pad mogao biti nastavljen.

Prije 78. godine na današnji dan obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine kada je na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH 1943.(ZAVNOBiH) u Mrkonjić- Gradu rečeno da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego je i srpska, i hrvatska, i muslimanska. Od tada 25. studenog proslavlja se kao Dan državnosti BiH.

Stranica 1 od 119

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa