Travnik bi uskoro trebao dobiti prvog blaženika s ovih prostora – Petra Barbarića, rođenog 1874. u Klobuku, zaseok Šiljevišta u općini Ljubuški, a koji je umro na glasu svetosti kao sjemeništarac u Travniku 1897. godine.

Priopćenje za javnost obitelji Šantić u povodu 22. obljetnice od ratnog zločina u Bihaću 8. ožujka 1995. godine kada je nestao general HVO-a i HV-a Vlado Šantić
Svekoliku javnost Bosne i Hercegovine i susjedstva podsjećamo kako je na današnji dan, 8.ožujka 1995. godine u Bihaću, u godini kada je okončan rat u BiH, pod nikada razjašnjenim okolnostima i nepoznatog motiva iz Stožera HVO - a odveden od strane pripadnika tzv. Armije Republike BiH u Motel Sedra na lokalnu proslavu Dana žena general Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV-a) Vlado Šantić.

Očevidci su tijekom dvije neuspješne istrage posvjedočili i potvrdili kako je general Šantić, nakon što su on i njegova pratnja razoružani, te tragične noći 8. ožujka 1995. godine u Motelu Sedra brutalno premlaćen i odveden u nepoznatom smjeru.

Od tog trenutka našem suprugu i ocu se gubi svaki trag, a mi članovi njegove obitelji: supruga Jagoda, kćerka Ivana i sin Duje pune 22 godine tragamo za istinom i pravdom uz upit: Gdje je završio naš Vlado, tko je odgovaran za njegovo stradavanje i hoće li nalogodavci i počinitelji ratnog zločina odgovarati pred sudskim institucijama Bosne i Hercegovine.

Ne postoje riječi kojima se može opisati agonija, muka i frustracija kroz koju naša obitelj iz dana u dan prolazi već pune 22 godine.

Onemogućeni u nastojanju da doznamo što je bilo s našim ocem, tko je digao ruku na generala HVO-a i HV-a koji je časno branio svoj dom i puk Bihaća i Krajine od agresora, kucali smo i dan danas kucamo na sve adrese, počevši od lokalnih, županijskih sudova, državnoga tužiteljstva, Federalne uprave policije.

Nažalost, do danas samo svjedočimo obeshrabrenju i poniženju jer sve pokrenute istrage, pisma predstavnicima izvršne i sudske vlasti u BiH i susjednoj Republici Hrvatskoj, međunarodnoj zajednici u BiH, brojna TV i radijska gostovanja, intervjui Duje Šantića, sina nestalog generala Vlade Šantića kao i mirni prosvjed prošle godine, 8. ožujka ispred mostarske Kosače u organizaciji Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskoga rata HZ HB nisu urodili plodom niti je obitelj našla svoj smiraj.

Želja nam je samo jedna. Dostojno pokopati zemne ostatke našega supruga i oca generala Vlade Šantića, jer mi smo zločincima oprostili. Nismo zaboravili, ali oprostili jesmo. To je jakost velikih, to je kršćanski.

Na koncu uz poruku kako nema istinskog procesa pomirenja u BiH i njezinog europskog puta sve dok se ne otkrije sudbina nestalih i ne procesuiraju ratni zločinci želimo kazati kako smo ponosni na našeg supruga i oca generala HVO-a i HV-a Vladu Šantića.

Naš ponos je tim veći što smo duboko svjesni činjenice što se naš suprug i otac od samog početka Domovinskoga rata i bez zadrške stavio u službu obrane obitelji, doma i svog, ljubljenog hrvatskog naroda.

Njegova žrtva je veličanstvena i temelj budućnosti današnjih generacija. - Navik on živi ki zgine pošteno.

dnevnik.ba

Iz Hude jame, masovnog komunističkog gubilišta iz vremena poraća smještenog u napuštenom rudniku kod Celja u Sloveniji, do sada su iskopani posmrtni ostaci 1420 žrtava, objavilo je u ponedjeljak slovensko državno povjerenstvo za prešućene masovne grobnice kojih je do sada u toj državi otkriveno više od 600.

"Dugo je trajalo da smo našli zajednički odgovor kako najdostojnije pokopati žrtve", kazala je na konferenciji za novinare povodom osme obljetnice otkrivanja te masovne grobnice Dragica Bac iz ministarstva za rad, obitelj i socijalna pitanja.

Do sada su u napuštenim rudničkim jamama našli ukupno 1420 žrtava komunističkih partizana, a 778 posmrtnih ostataka do sada je preneseno i simbolički na državnoj komemorativnoj svečanosti pokopano na spomen-groblju Dobrava kod Maribora.

Sada se od kostiju žrtava koje se još nalaze u Hudoj jami uzimaju uzorci kostiju radi moguće DNK analize, a uskoro bi i te žrtve morale biti pokopane, također na mariborskom groblju.

"Većina žrtava bila je starija od 20 godina i prije usmrćenja bila im je oduzeta odjeća, no prema nekim ostacima može se zaključiti da su žrtve pokopane u Hudoj jami bili Hrvati, ali i Slovenci, te pripadnici nekih drugih naroda", rekli su antropologinja Petra Leben Seljak i arheolog Uroš Košir koji su sudjelovali pri novoj  ekshumaciji dijela žrtava, započetoj  kolovoza prošle godine./vecernji.ba/

Nakon prošlogodišnjeg nevremena koje je odnijelo krov s kapelice na Bukovici, konačno smo uspjeli obnoviti i postaviti novi krov na kapelicu izvođač radova je poduzeće Građevinar iz Novog Travnika…Pozivamo sve ljude dobre volje naše župljane, koji su voljni pomoći svojim prilogom kako bi smo isplatili troškove. Unaprijed hvala!, stoji na Facebook stranici Franjevački samostan Guča Gora.

Montreal je proglašen najboljim gradom za studente, poslije petogodišnjeg vodstva Pariza na toj listi.

- Netko kaže da mi kočimo procese, mi samo vraćamo nadležnosti gdje izvorno jesu i vraćamo tamo novac. Netko misli da cijelim procesom može upravljati iz Sarajeva. Ne možete vi izdavati energetsku dozvolu recimo u Bihaću i sad čovjek kada hoće tražiti audit za objekt koji gradi mora doći iz Bihaća u Sarajevo da bi to dobio, a nadležnost građenja je na razini općine - rekla je Bradara.

Presuda Ustavnog suda BiH na temelju apelacije Bože Ljubića će nas natjerati da mijenjamo Izborni zakon BiH iako smo ga već trebali mijenjati kada su u pitanju izbori u gradu Mostaru - izjavila predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara u emisiji "Otisak".

Presuda je, kaže, dala rok od pola godine zakonodavcu da otkloni nedostatke, te se nada da neće ostati mrtvo slovo na papiru.

Ljubić je apelaciju za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona BiH podnio u vrijeme kada je obavljao funkciju predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, s ciljem da, kako je kazao, spriječi diskriminaciju Hrvata.

U pogledu Zakona o igrama na sreću Bradara je konstatirala da priređivači igara na sreću ne smiju biti diskriminirani bilo da su oni državni ili privatni te bilo da su domaći ili strani.

- Javnost ne govori o jednom stranom priređivaču igara na sreću koji nije prikopčan na server porezne uprave, za kojeg nemamo kontrolu - tvrdi Bradara.

Naglasila je da su Rezoluciju Europskog parlamenta kritizirali oni koji je nisu ni vidjeli.

- Kada pročitate Ustav Federacije BiH kaže se da se Federacija sastoji od federalnih jedinica, a u zagradi se navodi malim slovima županija, tako da je Federacija već federalizirana. Onda čujete da tamo netko spominje da će biti nekih 30 županija, regija. Nitko to u BiH nije spominjao, ono o čemu se priča je okrupnjavanje prostora - kazala je Bradara.

Govoreći o federalizaciji navela je da su neke županije manje od pojedinih općina, te da naprimjer Kiseljak živi od proračuna od pet milijuna i sedamsto, a ta županija živi od 57 milijuna i kuka na sav glas.

- To je taj disbalans i pitam se gdje je ravnopravnost. Trebalo bi ozbiljno razgovarati o tom okrupnjavanju, a na taj način bi se smanjila i administracija - smatra ona.  

Ukazala je na postojanje sukoba centralizacije i decentralizacije navodeći da je težnja EU i svih njihovih rezolucija - decentralizacija.

- Netko kaže da mi kočimo procese, mi samo vraćamo nadležnosti gdje izvorno jesu i vraćamo tamo novac. Netko misli da cijelim procesom može upravljati iz Sarajeva. Ne možete vi izdavati energetsku dozvolu recimo u Bihaću i sad čovjek kada hoće tražiti audit za objekt koji gradi mora doći iz Bihaća u Sarajevo da bi to dobio, a nadležnost građenja je na razini općine - rekla je Bradara.

Mišljenja je da bi svi trebali europski put doživljavati iskreno i tako se ponašati, a ne, kako kaže, da su nam puna usta EU, a kad god imamo nešto što trebamo napraviti za EU radimo da to ne bude.

- Hrvati u BiH su već građani EU, ali u svakom slučaju mi imamo najveći interes za EU jer smo najmalobrojni u BiH - zaključila je Bradara u emisiji "Otisak". /dnevnik.ba/

Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije lišili su slobode Fadila Hajdarevića (1960.) iz Bosanske Krupe, člana Povjerenstva za polaganje vozačkih ispita u ovoj županiji. 

Članovi Predsjedništva BiH primili su potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davora Ivu Stiera, te  ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine Mađarske Pétera Szijjártóa.

Izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini su nužnost i obveza svih nas jer smo se svi obvezali na poštivanje odluka kako europskog suda tako i Ustavnog suda BiH i FBiH a te izmjene nesmiju nikako ići na štetu jednog od konstitutivnih naroda, hrvatskog, prema kojemu je po Ustavu i Izbornom zakonu napravljena nepravda na način da nam predstavnici drugog naroda biraju predstavnike u tijela vlasti, izjvila je zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZ BiH Borjana Krišto.

Ona je u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu upozorila kako je upitno održavanje izbora 2018. ne dođe li do izmjena izbornog zakona BiH.

-U slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakona moguće je dovesti u pitanje održavanje izbora 2018. godine, kazala je Krišto za HMS.

Upitana hoće li podnošenje zahtijev za revizijom presude protiv Srbije, zaustaviti reforme i europski put BiH i dobivanje kandidatskog statusa do kraja godine, Krišto je kazala kako je politička situacija u Bosni i Hercegovini kao i funkcioniranje vlasti dosta složeno i bez podnošenja zahtjeva za revizijom presude protiv Srbije.

Jednostarni potezi nisu dobri

-Povlačenje bilo kakvih poteza u BiH bez konsenzusa u odlučivanju nije dobro za odnose u BiH niti za njen europski put pa i njeno funkcioniranje, ocjenila je Krišto, te dodala kako će HDZ BiH preko svojih političkih predstavnika u institucijama vlasti učiniti sve da ne dolazi do zastoja na reformskom putu kako bi se ispunile obveze i BiH u konačnici dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Pojasnila je kako HDZ BiH nije bio protiv ali ni za podnošenje zahtijeva za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim tribunalom u Haagu.

– HDZ BiH želi i bori se da se odluke donose konsenzusom, kroz institucije i tijela vlasti bez obzira o čemu ili o komu se radilo, precizirala je.

Upitana misli li da je podnošenje zahtijeva za reviziju presude protiv Srbije smišljen potez skretanja pozornosti i pribavljanja alibija za prolongiranje izmjena izbornog zakona, kako bi se omogućilo da Hrvati nakon izbora 2018. budu ponovo majorizirani, Krišto je kazala kako ima dojam da se u medijima stalno plasiraju teme koje BiH udaljavaju od stvarnih potreba, među kojima je i izmjena izbornog zakona.

U medije se plasiraju teme koje nas udaljavaju od potreba BiH

-Ono što mogu reći iz dosadašnjih razgovora je da od drugih političkih predstavnika, izuzev deklarativnog stava, nije baš ostavljen dojam da se želi nešto konkretno napraviti i promjeniti. A vezano za to radi li se o nekakvom smišljenom scenariju i taktiziranju, reći ću samo da se konstantno nameću i u medijski prostor plasiraju neke teme koje nas udaljavaju od suštine i sadržaja potreba u BiH, rekla je Krišto.

Naglasila je kako HDZ BiH čini sve da kroz razgovore prvenstveno izgradi povjerenje u Bosni i Hercegovini koje je, po njezinom mišljenju, nužnost i pretpostavka daljnjeg funkcioniranja BiH i njezine opstojnosti.

-Smatram da trebamo kroz dijalog i kompromis svih odgovornih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji imaju legitimitet u ime naroda kojega predstavljaju, doći do rješenja koja su neophodna za izgradnju demokratske, politički i pravno sigurne, prosperitetne države tri ustavno jednakopravna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba te svih građana koji u njoj žive, zaključila je u Krišto./HMS/