Vijesti - Travnički vjesnik

RTRS-ov Pečat govorio o Katoličkom školskom centru u Travniku

Emisija Pečat RTRS govorila je o Katoličkom školskom centru u Travniku. Pogledajte emisiju na videu iznad, a prilog o KŠC-u je od 51. minute.

RANG LISTA VOLONTERA u županijskim organima uprave za 2017. godinu

Na temelju članka 34. Zakona o radu (Službene novine Federacije BiH broj 62/15) Vlada Kantona Središnja Bosna , na 44. sjednici održanoj 22.12.2016.godine, donosi

O D L U K U
o prijemu volontera za 2017. godinu

Ovom Odlukom prihvaća se Rang lista o prijemu osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u županijskim tijelima uprave (volontera) u 2017.godini , predložena od strane Povjerenstva za provođenje natječaja za prijem volontera.

II.

Rang lista iz točke I. sastavni je dio ove Odluke.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se na službenoj web stranici i oglasnoj ploči Vlade.

Broj:
Travnik

PREMIJER KANTONA
Tahir Lendo, dipl.ig.

RANG LISTA VOLONTERA

u županijskim organima uprave za 2017.godinu

R.br.	IME I PREZIME	OPĆINA	ZANIMANJE
1	ĐŽENANA DŽAJA	NOVI TRAVNIK	PRAVNIK
2	AMELA OTUZBIR	NOVI TRAVNIK	PRAVNIK
3	JELENA BRNJIĆ	NOVI TRAVNIK	PRAVNIK
4	VILDANA JARAMAZ	KISELJAK	PRAVNIK
5	ALMA BEJTIĆ	KISELJAK	PRAVNIK
6	JELENA MARIJANOVIĆ	KISELJAK	PRAVNIK
7	MIRZA GRABUS	VITEZ	PRAVNIK
8	AZRA HRUSTIĆ-ŠEHIĆ	VITEZ	PRAVNIK
9	GORDANA GREBENAR	VITEZ	PRAVNIK
10	ALDIN MERDAN	BUSOVAČA	PRAVNIK
11	IVAN MARIĆ	BUSOVAČA	PRAVNIK
12	LUCIJA PETROVIĆ	BUSOVAČA	PRAVNIK
13	SANDRA BOŠNJAK	BUSOVAČA	PRAVNIK
14	ELMA OMERČEVIĆ	FOJNICA	PRAVNIK
15	AMRA BAŠIĆ	FOJNICA	PRAVNIK
16	DAMIR HASANKOVIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
17	MIRZA AGIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
18	LEJLA GRABUS	TRAVNIK	PRAVNIK
19	ALMIRA DAUTOVIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
20	AMAR ALIJAGIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
21	MERIMA LOZIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
22	DANIJELA JOSKIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
23	ANESA SARIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
24	EDINA LEKO	TRAVNIK	PRAVNIK
25	IVANA ČAKARIĆ	TRAVNIK	PRAVNIK
26	FAHIRA ELKAZ	DONJI VAKUF	PRAVNIK
27	MEHRID VRBAR	BUGOJNO	PRAVNIK
28	SANELA ČOLIĆ	BUGOJNO	PRAVNIK
29	MARIJA NOVAKOVIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	PRAVNIK
30	DAJANA JAKEŠEVIĆ	JAJCE	PRAVNIK
31	MARINA LADAN	JAJCE	PRAVNIK
32	EMINA SUBAŠIĆ	NOVI TRAVNIK	EKONOMIST
33	DERVIŠA AŠČIĆ	NOVI TRAVNIK	EKONOMIST
34	MONIKA ROJNICA	NOVI TRAVNIK	EKONOMIST
35	MARIJANA ŠKORO	NOVI TRAVNIK	EKONOMIST
36	IVAN BRKAN	NOVI TRAVNIK	EKONOMIST
37	EHLIMANA ŠABIĆ	BUGOJNO	EKONOMIST
38	SABINA TOPOLJAK	VITEZ	EKONOMIST
39	MAIDA BILAL	VITEZ	EKONOMIST
40	HELENA MIRKOVIĆ	VITEZ	EKONOMIST
41	SANDRA ELDIĆ	VITEZ	EKONOMIST
42	NIKOLINA TURIĆ	VITEZ	EKONOMIST
43	MARINA MOLNAR	VITEZ	EKONOMIST
44	IVAN FURUNDŽIJA	VITEZ	EKONOMIST
45	MAJA BILETIĆ	VITEZ	EKONOMIST
46	MARINA IVIŠIĆ	VITEZ	EKONOMIST
47	HELENA ČORIĆ	VITEZ	EKONOMIST
48	SREČKO PETROVIĆ	VITEZ	EKONOMIST
49	STJEPAN LUJANOVIĆ	VITEZ	EKONOMIST
50	SEDIJA ČALUK	DONJI VAKUF	EKONOMIST
51	ADNAN BULJINA	BUSOVAČA	EKONOMIST
52	TANJA ŠAFRADIN	BUSOVAČA	EKONOMIST
53	MARIJA KATAVA	BUSOVAČA	EKONOMIST
54	LUCIJA ĆOSIĆ	BUSOVAČA	EKONOMIST
55	MIROSLAV BOŠNJAK	BUSOVAČA	EKONOMIST
56	DARIO PLAVČIĆ	BUSOVAČA	EKONOMIST
57	DANIJELA BOŠNJAK	BUSOVAČA	EKONOMIST
58	MUHAREM HUREM	FOJNICA	EKONOMIST
59	NEJRA HUREM	FOJNICA	EKONOMIST
60	MUVEDET HUREM	FOJNICA	EKONOMIST
61	ADNAN BAJRAKTAREVIĆ	FOJNICA	EKONOMIST
62	ELENA CVJETKOVIĆ	FOJNICA	EKONOMIST
63	MARJANA MILIČEVIĆ	FOJNICA	EKONOMIST
64	RAMO AJANOVIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	EKONOMIST
65	HARUN LATIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	EKONOMIST
66	EJLA ČAJDIN	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	EKONOMIST
67	MEDINA ŽUŽIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
68	FATE ZAHIROVIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
69	DINO KOLASOVIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
70	SABINA HADŽIMUJIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
71	FADILA SEFER	TRAVNIK	EKONOMIST
72	KENAN ALEKIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
73	DIN SMAJIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
74	ELVIRA GORINJAC	TRAVNIK	EKONOMIST
75	MIRZA ĐELILBAŠIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
76	LEJLA SMAJIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
77	ZERINA ADILOVIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
78	SAMRA IMAMOVIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
79	ADEL PIDŽO	TRAVNIK	EKONOMIST
80	MARIJA VIDOVIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
81	MONIKA ANDRIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
82	KATARINA RIBIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
83	ZORANA PETRUŠIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
84	DRAGANA GRGIĆ	JAJCE	EKONOMIST
85	MIROSLAV JAKEŠEVIĆ	JAJCE	EKONOMIST
86	DAJANA STANIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
87	NEVENA GRGIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
88	NELA ŽULJEVIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
89	MARIJANA KNEŽEVIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
90	MARIJANA MILIČEVIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
91	DRAGAN BUJAK	KISELJAK	EKONOMIST
92	SUZANA NIKAČEVIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
93	IVANA KRAJINOVIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
94	IVANA LUČIĆ	KISELJAK	EKONOMIST
95	VEHID RABIHIĆ	VITEZ	INŽINJER MAŠINSTVA
96	ALMIN MUŠANOVIĆ	TRAVNIK	INŽINJER MAŠINSTVA
97	ADIS ČOLAK	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER MAŠINSTVA
98	MUAMER SKROBO	TRAVNIK	INŽINJER PROMETA
99	JUSUF IBRANOVIĆ	TRAVNIK	INŽINJER PROMETA
100	RAHMAN FUŠKO	TRAVNIK	INŽINJER PROMETA
101	AJDIN KARUPOVIĆ	TRAVNIK	INŽINJER PROMETA
102	JOSIP VALJAN	TRAVNIK	INŽINJER PROMETA
103	EDIN GRIZIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER PROMETA
104	HARIS ABDIBEGOVIĆ	BUGOJNO	INŽINJER PROMETA
105	TARIK MEKIĆ	BUSOVAČA	INŽINJER PROMETA
106	VALENTINA ČOLIĆ-KRIŽANOVIĆ	BUSOVAČA	INŽINJER PROMETA
107	TIJAN MARINIĆ	KISELJAK	INŽINJER PROMETA
108	TEA ŠKORO	KISELJAK	INŽINJER PROMETA
109	VEDRAN TRUTINA	KISELJAK	INŽINJER PROMETA
110	MAJA TARABA	KISELJAK	INŽINJER PROMETA
111	MARKO GREBENAR	VITEZ	INŽINJER PROMETA
112	ALMIN KMETAŠ	BUGOJNO	INŽINJER ELEKTROTEHNIKE
113	AMEL LOZIĆ	TRAVNIK	INŽINJER ELEKTROTEHNIKE
114	EDIN DRINJAK	KISELJAK	INŽINJER ELEKTROTEHNIKE
115	DENIS BIOGRADLIJA	BUSOVAČA	INŽINJER ELEKTROTEHNIKE
116	ADISA ĐULOVIĆ-RUJANAC	DONJI VAKUF	INŽINJER ELEKTROTEHNIKE
117	JASENKO HASANOVIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
118	MONIKA FIŠIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
119	VEDRANA PAPIĆ	VITEZ	INŽINJER INFORMATIKE
120	JASMIN AHMIĆ	VITEZ	INŽINJER INFORMATIKE
121	MATEA PETROVIĆ	VITEZ	INŽINJER INFORMATIKE
122	EMRAH MEŠANOVIĆ	BUSOVAČA	INŽINJER INFORMATIKE
123	IGOR VULETA	BUSOVAČA	INŽINJER INFORMATIKE
124	MUHAMED BASARA	BUGOJNO	INŽINJER INFORMATIKE
125	MIRNESA MLINAREVIĆ	DONJI VAKUF	INŽINJER INFORMATIKE
126	MARIO SUBAŠIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER INFORMATIKE
127	HALID PERENDA	TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
128	SELMIN DROBO	TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
129	HASAN SKOPLJAK	TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
130	EDIN ŠILJAK	TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
131	ISMET ZOLOTA	TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
132	DENIS ČIZMEĐIĆ	TRAVNIK	INŽINJER INFORMATIKE
133	BERINA SEJDINOVIĆ	TRAVNIK	INŽINJER GRAĐEVINARSTVA
134	JOSIP KLARIĆ	JAJCE	INŽINJER GRAĐEVINARSTVA
135	IRFAN BEČIROVIĆ	BUGOJNO	INŽINJER PROSTORNOG UREĐENJA
136	IRFAN HODŽIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER ARHITEKTURE
137	SABINA MASLIĆ	TRAVNIK	INŽINJER ARHITEKTURE
138	ADMIR IMAMOVIĆ	TRAVNIK	INŽINJER ARHITEKTURE
139	ZVONIMIR AJVAZOVIĆ	TRAVNIK	INŽINJER ARHITEKTURE
140	SELMA BEKTAŠ	BUGOJNO	INŽINJER ARHITEKTURE
141	SUMEJA HADŽIJUNUZOVIĆ-TERZIĆ	TRAVNIK	INŽINJER KEMIJSKE TEHNOLOGIJE
142	KRISTINA KOLENC	TRAVNIK	INŽINJER KEMIJSKE TEHNOLOGIJE
143	HASIJA HAJDAREVIĆ	BUSOVAČA	INŽINJER KEMIJSKE TEHNOLOGIJE
144	EMINA BERBEROVIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER EKOLOGIJE
145	HARIS LJUBUNČIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER EKOLOGIJE
146	ASJA TUCO	VITEZ	INŽINJER EKOLOGIJE
147	TINA GRBEŠA	KREŠEVO	INŽINJER EKOLOGIJE
148	ADNA KOSTEROVIĆ	BUGOJNO	SANITARNI INŽINJER
149	LEJLA MAZIĆ	FOJNICA	SANITARNI INŽINJER
150	ADNA SMAJIĆ	FOJNICA	SANITARNI INŽINJER
151	MARIJA ŽULJ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	SANITARNI INŽINJER
152	EMIR AŠČIĆ	TRAVNIK	SANITARNI INŽINJER
153	HAZIM BEGOVIĆ	TRAVNIK	SANITARNI INŽINJER
154	ANVAR JUSIĆ	TRAVNIK	SANITARNI INŽINJER
155	BELMA ALISPAHIĆ	TRAVNIK	SANITARNI INŽINJER
156	EMINA ISAK	TRAVNIK	SANITARNI INŽINJER
157	EMINA PALIĆ	TRAVNIK	SANITARNI INŽINJER
158	ADMEDINA ČAJIĆ	VITEZ	SANITARNI INŽINJER
159	AMNA SARAJLIĆ	BUSOVAČA	SANITARNI INŽINJER
160	LEJLA JUSIĆ	BUGOJNO	SOCIJALNI RADNIK
161	MARIJA ČELINA	BUGOJNO	SOCIJALNI RADNIK
162	KRISTINA ČAJKUŠIĆ	BUSOVAČA	SOCIJALNI RADNIK
163	SUMEJA KOVAČEVIĆ	DONJI VAKUF	SOCIJALNI RADNIK
164	ENISA BUREKOVIĆ	FOJNICA	SOCIJALNI RADNIK
165	SEMINA MUKIĆ	JAJCE	SOCIJALNI RADNIK
166	MARIJANA MARINČIĆ	NOVI TRAVNIK	SOCIJALNI RADNIK
167	ANDREA MAROS	NOVI TRAVNIK	SOCIJALNI RADNIK
168	AJDIN ŠEČIĆ	BUGOJNO	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
169	ARNESA ĐEVAHIRIĆ	BUGOJNO	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
170	AMRA TELALOVIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
171	MATEJ MEŠTROVIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
172	MARTINA ANDRIJAŠEVIĆ	BUSOVAČA	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
173	IVANA KNEŽEVIĆ	KISELJAK	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
174	AIDA PETROVIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER POLJOPRIVREDE
175	AMINA KARAGIĆ	BUGOJNO	INŽINJER POLJOPRIVREDE
176	EMINA ĐIHAN	DONJI VAKUF	INŽINJER POLJOPRIVREDE
177	KATARINA BAGARIĆ	JAJCE	INŽINJER POLJOPRIVREDE
178	MATEJA LOZANČIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER POLJOPRIVREDE
179	IVAN KAJIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER POLJOPRIVREDE
180	ALMIRA PANDŽO	BUGOJNO	VETERINAR
181	IVONA BOŽIĆ	BUSOVAČA	VETERINAR
182	MERIMA MANJUŠAK	TRAVNIK	VETERINAR
183	ARMIN OMERDIĆ	TRAVNIK	INŽINJER ŠUMARSTVA
184	SELMIR OPARDIJA	BUGOJNO	INŽINJER ŠUMARSTVA
185	OMER SMAJIĆ	KISELJAK	INŽINJER ŠUMARSTVA
186	MUAMER ČEHIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER ŠUMARSTVA
187	ZAKIR OPARDIJA	DONJI VAKUF	INŽINJER ŠUMARSTVA
188	JERKO ABAZ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER ŠUMARSTVA
189	SELIM GURIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER ŠUMARSTVA
190	ADNANA PRIJIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	INŽINJER ŠUMARSTVA
191	BRANKO BUDEŠ	JAJCE	INŽINJER ŠUMARSTVA
192	EMINA RAMIĆ	TRAVNIK	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
193	AJLA PRUŽAN	TRAVNIK	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
194	EMINA HODŽIĆ	TRAVNIK	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
195	MAHIR HRNJIĆ	TRAVNIK	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
196	MIRELA MUJKANOVIĆ	NOVI TRAVNIK	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
197	MATILDA SABELJA	NOVI TRAVNIK	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
198	SANELA BEŠLIĆ	BUGOJNO	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
199	SANITA HAZNADAREVIĆ	BUGOJNO	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
200	AMARELA DURAKOVIĆ	JAJCE	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
201	ESMA BEŠLIĆ	JAJCE	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
202	EMINA KURIĆ	DONJI VAKUF	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
203	JULIJANA CVJETKOVIĆ	FOJNICA	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
204	NASIBA KARAULA	BUSOVAČA	INŽINJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
205	NEJLA TERZIĆ	TRAVNIK	NOVINAR (ŽURNALIST)
206	LAMIJA ČERIM	VITEZ	NOVINAR (ŽURNALIST)
207	AMILA AGIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	NOVINAR (ŽURNALIST)
208	JASMINA GRABUS	NOVI TRAVNIK	NOVINAR (ŽURNALIST)
209	DRAGAN MILOŠ	BUGOJNO	NOVINAR (ŽURNALIST)
210	DAJANA VIDOVIĆ	BUSOVAČA	NOVINAR (ŽURNALIST)
211	LUCIJA POPOVIĆ	BUSOVAČA	NOVINAR (ŽURNALIST)
212	MARKO VULETA	BUSOVAČA	NOVINAR (ŽURNALIST)
213	MARLENA SLIŠKOVIĆ	KISELJAK	NOVINAR (ŽURNALIST)
214	MUHAREM ZAHIROVIĆ	NOVI TRAVNIK	KRIMINALIST
215	MERSIHA SUBAŠIĆ	BUGOJNO	KRIMINALIST
216	JASMINA SOLDIĆ	BUSOVAČA	KRIMINALIST
217	MARIJA BATINIĆ	BUSOVAČA	KRIMINALIST
218	BELMA HASANHODŽIĆ	FOJNICA	KRIMINALIST
219	AZRA POLIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	KRIMINALIST
220	AJLANA MUSIĆ	TRAVNIK	KRIMINALIST
221	ISMILDA HRUSTANOVIĆ	TRAVNIK	KRIMINALIST
222	ADMIR MEHIĆ	TRAVNIK	KRIMINALIST
223	NEIR HOZIĆ	BUGOJNO	FAKULTET SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
224	ADNAN MEHIĆ	TRAVNIK	FAKULTET SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
225	MEDINA ČEHAJA	BUGOJNO	PROFESOR RAZREDNE NASTAVE
226	SANEL ČIŠIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	PROFESOR RAZREDNE NASTAVE
227	ĐANA ŠLJIVO	JAJCE	PROFESOR RAZREDNE NASTAVE
228	MEDINA BABALAK	KISELJAK	PROFESOR ILI MAGISTAR SOCIOLOGIJE
229	EMINA AGAČEVIĆ	TRAVNIK	DIPOMIRANI PSIHOLOG
230	DUNJA ŠARIĆ	VITEZ	MAG.PEDAGOGIJE I PSIHOLOGIJE
231	ZEJNA ČOSIĆ	TRAVNIK	DIPLOMIRANI PEDAGOG
232	AIDA BULJINA	FOJNICA	DIPLOMIRANI PEDAGOG
233	EMINA MARAJ	BUGOJNO	PROFESOR BOS.JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
234	MIDHETA SPAHIĆ-GALEŠIĆ	DONJI VAKUF	PROFESOR BOS.JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
235	ALDIJANA TAŠO	JAJCE	PROFESOR BOS.JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
236	ARNELA TERZIĆ	TRAVNIK	PROFESOR ENG.JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
237	EDIN ČEMER	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	PROFESOR ENG.JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
238	ASMIRA BEKTIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	PROFESOR NJEM. JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
239	GABRIJELA LUČIĆ	BUGOJNO	MAG.GEOGRAFIJE
240	INGA VULETA	BUSOVAČA	BACH.FIZIOTERAPIJE I RADNE TERAPIJE
241	ZORANA KRSTIČEVIĆ	BUSOVAČA	MAG.HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
242	SONJA VIDOVIĆ	FOJNICA	BACH.BIOLOGIJE, BIOHEMIJE
243	IVANA VREBAC	FOJNICA	BACH.TURIZMA
244	NIKOLINA PUZIĆ	GORNJI VAKUF-USKOPLJE	BACH.LOGOPEDIJA I AUDIOLOGIJE
245	TINA ŠIPIĆ	NOVI TRAVNIK	MAG.ENG.JEZ.I HRV. JEZ. I KNJIŽ.
246	ANA ŠAPINA	NOVI TRAVNIK	MAG.KOZERVACIJE I RESTAURACIJE
247	MARINKA PRANJKOVIĆ	VITEZ	ŽURNALIST (NOVINAR)
248	ANICA LJUBAS	VITEZ	BACH.INFORMATIKE
249	EVEL MUSLIMOVIĆ	TRAVNIK	EKONOMIST
250	DARIJA KARIVAN	KISELJAK	POLITOLOG ILI FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
251	ADMIR CRNICA	GORNJI VAKUF - USKOPLJE	FAKULTET SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
252	ANTONIJA MILIČEVIĆ	FOJNICA	SOCIJALNI RADNIK
253	DEJANA BATALIJA	VITEZ	BACH.MEĐUNARODNIH ODNOSA

Na temelju članka 34. Zakona o radu (Službene novine Federacije BiH broj 62/15) Vlada Kantona Središnja Bosna , na 44. sjednici održanoj 22.12.2016.godine, donosi

O D L U K U

o volonterima u pravosudnim institucijama KSB/SBK za 2017. godinu

Vlada Kantona daje suglasnost za nastavak volontiranja u pravosudnim institucijama Kantona Središnja Bosna u 2017.godini za sljedeće volontere:

R/B	Ime i prezime	Općina	Zanimanje
1.	Armela Goloman	Travnik	Pravnik
2.	Emina Šošić	Gornji Vakuf-Uskoplje	Pravnik
3.	Ivana Gudelj	Vitez	Pravnik
4.	Katarina Tomić	Kiseljak	Pravnik
5.	Amila Karadža	Travnik	Pravnik

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se na službenoj web stranici i oglasnoj ploči Vlade.

Broj:
Travnik

PREMIJER KANTONA
Tahir Lendo, dipl.ig.

Puljić: Doživjeti Božić znači otkriti izvor radosti koja unosi svjetlo

Vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kardinal Puljić uputio je danas božićnu čestitku vjernicima katolicima u Bosni i Hercegovini u povodu, najvećeg kršćanskog blagdana Božića u kojoj je podsjetio na godinu katoličkog laikata i pozvao na borbu protiv beznađa.

22. prosinca 1993. Križančevo selo – Strašan zločin Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika i civila.

Među 78 ubijenih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika i civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba a 431 dijete bez jednog roditelja, piše Vitez.info

(FOTO) Ponovno javno nadmetanje (Licitacija)

„JASA TRANSPORT“ d.o.o. Turbe – u stečaju

Šumarija 9, Turbe

Na osnovu člana 101, 102 i 103 Zakona o stečajnom postupku (Sl. Novine F BiH br. 29/03 i 32/04), odluke Skupštine povjerioca o uvjetima i načinima prodaje u pravnoj stvari unovčavanja stečajne mase, stečajnog dužnika, stečajni upravitelj oglašava:

JAVNO NADMETANJE

Za prodaju imovine (stečajne mase) u vlasništvu dužnika “Jasa transport“ d.o.o. Turbe – u stečaju

A) PREDMET PRODAJE je imovina u vlasništvu stečajnog dužnika “Jasa transport“ d.o.o. Turbe – u stečaju i to kako slijedi:

RB.

Opis predmeta prodaje

Početna cijena

Teretno vozilo

Marka: Man

Tip: 22.281

Model: MACH FA

God. proizv. 1986.

Dopuštena nosivost: 12 900 kg

Snaga motora 206 kW

4.060,00 KM

Priključno vozilo – poluprikolica

Marka: KOEGEL

Vrsta: poluprikolica

Tip: 14 P

God. proizv. 1984.

Dopuštena nosivost: 10 600 kg

1.596,00 KM

Ukupna vrijednost:

5.656,00 KM

B) UVJETI PRODAJE

Prodaja će se obaviti putem usmenog i javnog nadmetanja, uz predhodnu pismenu prijavu

- Prijave se primaju do 29.12.2016. godine, do 11,00 sati.

- Naknadne prijave, kao i prijave ispod predložene cijene neće biti predmet razmatranja.

1. Usmeno javno nadmetanje održat će se u Turbetu , Šumarija 9, 29.12.2016. godine (četvrtak) od 12,00 do 13,00 sati.

2. Imovina se prodaje po principu „viđeno – kupljeno“ u zatečenom stanju.

3. U javnom nadmetanju kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su predhodno dala osiguranje, koji su dužni položiti na depozitni račun stečajnog dužnika br. 102 713 000000 3110, otvoren kod UNION BANKA DD SARAJEVO, PJ TRAVNIK

Osiguranje iznosi 5% od početne cijene.

4.Prijava u zatvorenoj koverti sa ponudom o kupovini predmeta prodaje, dokazom o uplati depozita i naznačenom cijenom, punim nazivom, adresom i brojem telefona podnosioca prijave se dostavlja putem pošte.

5.Ponuđena početna cijena iz ponude u zatvorenoj koverti ne može biti manja od navedene pod točkom A ovog oglasa,

- najveća ponuđena cijena iz zatvorene ponude, predstavlja početnu cijenu za usmeno javno nadmetanje ponuđača za predmet prodaje

- javno nadmetanje će se održati i ako na njemu učestvuje samo jedan podnositelj prijave, a koji ispunjava uvjete Javnog nadmetanja

6. Imovina koja je predmet priodaje kupci mogu razgledati svakim radnim danom u vremenu od 10 do 12 sati počev od dana objavljivanja ovog oglasa na oglasnoj ploči Općinskog suda u Travniku i sredstvima javnog informiranja zaključeno sa 29.12.2016.godine, što je stečajni dužnik dužan da trpi.

7. Ponuđač sa najvišom ponudom dužan je položiti cijenu umanjenu za položeno osiguranje u roku od osam dana.

8. Ponuđačima čija ponuda nije prihvačena vratit će se položeno osiguranje nakon zaključenja javne prodaje.

9. Ukoliko ponuđač sa najvišom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predviđenom roku stečajni upravitelj će oglasiti prodaju tom ponuđaču nevaljalom i novim zaključkom odrediti da je oprema prodata drugom po redu ponuđaču koji treba u roku od pet dana od dana rješenja da deponuje prodajnu cijenu.

10. Kupcima čija ponuda ne bude prihvaćena, garancija će biti vraćena u roku od tri dana.

11. Ako najpovoljniji ponuđač ne sklopi ugovor , smatra se da je odustao od kupovine, te gubi pravo na povrat depozita..

12.Prodaja se vrši u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom i izvršnom postupku, a sva obavještenja i informacije mogu se dobiti pozivom na broj mob. 063-373-709

Vlatka Lukić: Cilj je istinski suživot te da Travnik dobije status grada

Intervju predsjedateljice Općinskog vijeća Travnik Vlatke Lukić za Večernji list donosimo u nastavku.

Dokumentarac o Bijelom putu – priča o konvoju koji je spasio Novu Bilu i Lašvansku dolinu

Već više od godinu dana velikoj humanitarnoj akciji ”Bijeli put” produkcijska kuća “Kadar” iz Širokog Brijega, radi na snimanju dokumentarnog filma u kojem će se otkriti i do sada za javnost nepoznati detalji koji su se u to vrijeme događali na relaciji službeni Zagreb – Sarajevo.

Na ”zasadima” humanitarnog konvoja Bijeli put otvoreni su humanitarni koridori za pomoć svim civilima u BiH bez obzira na naciju i vjeru! U Bijelom putu, su pričali tadašnji europski i svjetski moćnici, akcija se spominjala i na sjednicama vijeća sigurnosti UN-a.

Priča o Bijelom putu, najvećoj humanitarnoj akciji poslije Drugog svjetskog rata, koju su organizirali civili, nije klasičan dokumentaristički prikaz rata, dobrih i loših momaka u njemu. Nije to niti zadiranje u bilo kakvu povijesno-političku genezu rata u BiH ili uzroka sukoba postrojbi Armije BiH i HVO-a na skučenom prostoru srednje Bosne, kaže redatelj filma Zdenko Jurilj.

Dodaje kako će dokumentarni film kroz sudbine protagonista Bijelog puta koji su skupljali, prevozili humanitarnu pomoć i ranjenih, bolesnih koji su je čekali, prikazati okolnosti u kojima se ni kriv ni dužan obični čovjek može naći.

Iako smo dovršetak filma planirali za ovogodišnju obljetnicu, kao i u svakom ozbiljnom projektu ispadnu određeni problemi koje smo eto hvala Bogu uspjeli anulirati. Iduće godine stavljamo i pečat na kooprodukcijski ugovor s HRT-om i BHRT-om, čije je uredništvo dalo zeleno svijetlo da uđu u realizaciju ovog dokumentarnog filma. Kako živimo u vrijeme rastućeg pamfeltizma, a ne faktografije, dokumentarizma… posebno smo vodili računa oko objektivnosti prezentacije događanja koji su izravno, ili neizravno obilježili humanitarni konvoj Bijeli put, kaže Jurilj.

Naime, na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca 1993. iz Zagreba je krenuo humanitarni konvoj pod nazivom ”Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” koju su predvodili dr. Slobodan Lang i Herman Vukušić.

Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu je bio humanitarni konvoj koji se sastojao 99 šlepera i 143 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, koja je bila na izdisaju, a glad je opasno prijetila stanovnicima cijele Lašvanske doline.

Vraćajući u humanitarnom konvoju pod nazivom Bijeli put u predvečerje 22. prosinca 1993. godine u blizini Uskoplja ubijen je vozača kamiona Ante Vlajić iz Drniša. On je jedini poginuli humanitarac, koji je u prosincu 1993. u vrijeme žestokih ratnih sukoba Armije BiH i HVO-a sudjelovao u dopremanju hrane, lijekova oko 70.000 stanovnika srednje Bosne koji su ostali u potpunom okruženju.

U crkvi Svetoga Duha u Novoj Biloj obilježena 23. obljetnica konvoja „Bijeli put“

Danas je u župnoj crkvi Svetoga Duha u Novoj Biloj obilježena 23. obljetnica konvoja „Bijeli put“. Sveto misno slavlje predvodio je fra Zoran Livančić, nekadašnji župnik u ovoj crkvi,te fra Drago Pranješ – Čarli, gvardijan samostana u Gučoj Gori i naš župnik fra Slavko Petrušić.

Od iduće godine strožije kazne za vozače u BiH, donosimo iznose za najčešće

Vozače u BiH od iduće godine očekuju mnogo strožije kazne za prometne prekršaje, a najdublje će u džep morati posegnuti oni koji za volan sjednu pod utjecajem alkohola, ne vežu pojas ili prevoze djecu na neodgovarajući način.

Predviđeno je to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, kojeg je prije nekoliko dana usvojio Dom naroda Parlamenta BiH.

Ovaj zakon stupa na snagu već početkom veljače iduće godine.

Mnogi nesavjesni vozači s pravom strahuju od njegovih odredbi, koje su mnogo rigoroznije u odnosu na prethodni zakon. Tako će svi oni koji odbiju alkotestiranje ili budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi platiti kaznu od 400 do 1.000 maraka. Umjesto dosadašnjih 30 maraka za nevezivanje pojasa, ubuduće će za ovaj prekršaj biti naplaćivano od 100 do 300 maraka.

Kazne od 400 do 1.000 KM predviđene su za vozače koji voze neregistriran automobil, kao i za one koji prevoze dijete mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu.

Zakon predviđa i zabranu korištenja mobilnih telefona i slušalica za pješake.

Najveći broj prometnih nesreća u BiH događa se zbog neprilagođene brzine i vožnje u alkoholiziranom stanju. Sad su kazne za te prekršaje mnogo veće i to će sigurno pomoći u njihovom suzbijanju.

Novim je zakonom kažnjivo i korištenje uređaja kojima se ometaju radari ili mjeri brzina kretanja vozila.

Kazne za najčešće prekršaje:

- Brza vožnja - kazne od 50 do 1.000 KM

- Pijani vozači i oni koji odbiju alkotestiranje - od 400 do 1.000 KM

- Vožnja djece bez sjedalica - od 400 do 1.000 KM

- Vozač koji koristi mobilni telefon - od 100 do 300 KM

- Vozač ili druga osoba koja ne veže pojas - od 100 do 300 KM

- Za izazivanje prekomjerne buke ili škripe - od 50 do 250 KM

- Biciklisti i motociklisti bez zakopčane kacige - 50 KM

- Pješak koji na prometnici koristi mobilni telefon ili slušalice u ušima - 40 KM

- Vožnja bez upaljenog kratkog svjetla - 30 KM

- Biciklist ili motociklist koji prevozi pijane osobe - 30 KM /ABCportal.info/

Travničke i dolačke kronike legendarnog profesora Janka Duića

Janko Duić napisao je “Kronike travničke i dolačke”, jedan je od onih legendarnih gimnazijskih profesora, o kojima se prenosi glas dok god je živih učenika, a ponekad i duže od toga, dok god je nekog mjesta i njegove usmene povijesti. Predavao je latinski, uz koji je još bio profesor engleskog i francuskog, bavio se planinarstvom, alpinizmom i gorskim spašavanjem. U Katalogu Knjižnica grada Zagreba uz njegovo se ime navodi i knjiga “Planine i planinarstvo u Srednjoj Bosni: putopisi, kronike i susreti”, koju je u vlastitoj nakladi objavio 2008. godine.

Otkako je prije dvadeset i već koju godinu završio rat u Bosni, naokolo izlaze knjige, knjižuljci, monografije i brošure o bosanskim varošima i čaršijama, o župama, parohijama i selima, za koja ste čuli i za koja niste čuli. Štampaju ih, te knjige, u nakladama nacionalnih kulturnih društava, u samizdatima, u izdanjima zavičajnih klubova naokolo zemaljske kugle, od Berlina i Hamburga do Dallasa i Phoenixa, katkad uz predgovore nacionalnih bardova i akademika, ali mnogo češće bez ikakvih predgovora i pogovora.

Piše: Miljenko Jergović, Jutarnji list

Dijele ih, a rjeđe i prodaju, daleko od knjižara, u prodavnicama mješovite robe i restoranima nacionalne kuhinje, u pečenjarama s pravim sarajevskim ćevapčićima, obično negdje u blizini Hauptbahnhofa i kvarta sa sex-shopovima, ili u prostorijama folklornih društava, pri Crkvi ili pokraj mjesnog mesdžida.

Takve knjige onda godinama stoje u vitrinama općinskih kancelarija, dijele se gostima, prilikom posjeta službenih delegacija, ili samo onako, da se podijele i odu, jer su i one, te knjige, od nekih doba samo stari papir. Ono što je u njima zapisano u početku je neka velika i bolna zajednička povijest, nešto za što autor vjeruje da će protresti svijet i proširiti istinu o tom malom mjestu u kojemu se najednom ogleda sudbina svijeta. Ali kako vrijeme ide, a knjiga nikoga ne zanima, tako polako nestaje njezine aure, i knjiga se pretvara u stari papir.

U tom poslijeratnom vremenu barem mi je stotinjak ovakvih knjiga prošlo kroz ruke. Jedne sam počeo čitati, i odustao. Druge sam čitao i dočitao, a zatim zaboravio. Treće pamtim i čuvam na vidljivim mjestima mojih biblioteka, od one zahodske, preko nekoliko sobnih i hodničkih, do one najvažnije, naslagane u nekoliko piramida uz fotelju.

Odustao sam od onih knjiga u kojima se već u prvim rečenicama osjeti nedostatak dara i razloga za pisanje. I od onih koje počinju s lamentima nad vlastitim progonstvom i optužbom na komšije koji su u protjerivanju sudjelovali. Jest, bilo je tako, ali od toga nema kronike mjesta ni velike priče. Za dobru knjigu ove vrste potrebno je reći kakav je to bio gradić, tko ga je gradio, kako su se zvali brijač i električar, odakle je i kada došao liječnik, kada se otvorila prva ambulanta, kako su se zvali mjesni prosjaci, kako lude i ridikuli, tko je koga štitio u vrijeme Drugoga svjetskog rata, kako se živjeli poslije i kakvo je bilo ono posljednje vrijeme prije novoga rata. Smisao je, i razlog, pojave svih tih kasablijskih i varoških kronika nakon ratova devedesetih, i te nikad i nigdje registrirane knjiške, a pomalo i književne mode, u potrebi da se na zgarištu jednoga svijeta i na kraju jednoga vremena ispriča cijela čovjekova priča. A takva priča, ako je prava i autentična, uvijek je po zahvatu lokalna, a po duhovnim i emocionalnim ambicijama globalna, svemirska, sveobuhvatna.

“Kronike travničke i dolačke” objavljene su ove, 2016. godine, u nakladi Studio Moderna d.o.o, a zapravo u samizdatu njezina autora. Naklada upisana na zalisnoj stranici knjige teško da bi mogla biti manja: 200 primjeraka. Pred početak knjige, na poleđini titularne stranice, ovako piše: “Objavljivanje ove knjige pomogli su: Moji učenici, maturanti travničke gimnazije, generacija 1976.” U potpisu: Zahvalan razrednik. I još je pomogao dr. Marko Kuliš, Dolačanin u Ljubljani. U potpisu: Zahvalan autor.

Janko Duić, a on je napisao “Kronike travničke i dolačke”, jedan je od onih legendarnih gimnazijskih profesora, o kojima se prenosi glas dok god je živih učenika, a ponekad i duže od toga, dok god je nekog mjesta i njegove usmene povijesti. Predavao je latinski, uz koji je još bio profesor engleskog i francuskog, bavio se planinarstvom, alpinizmom i gorskim spašavanjem. U Katalogu Knjižnica grada Zagreba uz njegovo se ime navodi i knjiga “Planine i planinarstvo u Srednjoj Bosni: putopisi, kronike i susreti”, koju je u vlastitoj nakladi objavio 2008. godine. A još davno, 1977. tiskana mu je i knjiga “50 godina Planinarskog društva Vlašić u Travniku”, ali nje, očekivano, nema u katalogu zagrebačkih knjižnica.

Nakon što se 1994. umirovio, profesor Duić doselio se u Zagreb. Bilo je to vrijeme kada nijedan odlazak iz Bosne, a pogotovu iz mjesta izravno zahvaćenih ratom – a Travnik se upravo tresao u hrvatsko-muslimanskom ratu, ljudi su odlazili, nestajala su sela, pustošili se franjevački samostani, lomili se džamijski minareti… – nije baš mogao biti sasvim dobrovoljan. Nešto od toga osobnog razloga za odlaženje, ali s mjerom i na margini drugih, Janku Duiću važnijih priča, naznačeno je i u “Kronikama travničkim i dolačkim”. Svaki odlazak i svako progonstvo zaslužuju knjigu, makar bila napisana u jednom jedinom primjerku i u jednoj jedinoj rečenici, ali ovo naprosto nije ta knjiga, nego je ona koja bi trebala sačuvati sjećanje na grad iz kojega je njezin pisac sve do Zagreba došao.

Nakon što je otišao, profesor je sakupljao i iščitavao literaturu o Dolcu i Travniku, a onda i putovao natrag u svoj svijet da bi prikupio priče i svjedočenja poznatih i nepoznatih ljudi na ona prošla vremena. I tako je počela rasti knjiga u kojoj će se naći svega: i geografskih, etnoloških i povijesnih podataka, i činjenica svakodnevice koji bi zgodno poslužili u nekom ambicioznijem turističkom priručniku, i anegdota, onih iz dalje povijesti i ovih iz sasvim nedavnih i doživljenih vremena, i slavnih Travničana – među kojima je i onaj najslavniji čije se ime uz Travnik, kao i uz Višegrad i Sarajevo nekako prirodno slije, tako da ga se ne mora glasno ni izgovoriti – ali ono što je u “Kronikama travničkim i dolačkim” najdragocjenije jesu kratke, precizno zaokružene priče, životopisi Travničana i Dolačana, lokalnih junaka i pregalaca (što je i sam Janko Duić: prije i više od svega drugog – pregalac), ali i sasvim običnih ljudi, košpicara, slastičara i ćevabdžija, koji su odživjeli svatko svoj vijek u jednome zajedničkom vremenu čiju kroniku ovaj pisac pokušava sastaviti. Kažemo pokušava, budući da je kronika nekoga mjesta, ili nekih mjesta, kako je Duić zamišlja i predstavlja sebi i svojim čitateljima, zapravo nedovršiva, i mogla bi se tako nadopunjavati do u beskraj ili barem do kraja jednoga očajno kratkog ljudskog života.

Duić svom čitatelju, po naravi lukavom a poput švrake kradljivom, nudi nevjerojatnu količinu materijala, gotove građe za ne jednu nego na desetine književnih priča, a da zauzvrat ne traži skoro ništa. Ili, zapravo, traži najviše što se uopće može zatražiti: sjećanje. Ono što je njega vodilo u ovu knjigu, što je njezin osnovni i veliki razlog, i od čega čovjek gubi zrak, jest ta velika životna operacija, taj nečuveni memorijski zahvat, i pokušaj da se život s kojim je čovjek izgubio kontakt – jer tko god je protjeran, ili je samo otišao po volji rata, sa životom je izgubio kontakt – sačuva tako što će se pretvoriti u knjigu, u kroniku koja se od one Andrićeve najviše razlikuje po tome što je Andrić svoju kroniku zidao od povijesti i prošlosti, dok je Duić svoju kroniku zidao od vlastitoga bivšeg života, svjestan da mu je takav, bivši, život ujedno i jedan jedini.

A sad vi zamislite starog profesora latinskog, koji na zagrebačkom kolodvoru sjeda u autobus, kojim putuje sve do Travnika. U Travniku ostaje nekoliko dana, skuplja materijal za svoje kronike, i opet sjeda u autobus, vraća se u Zagreb, gdje piše, i pišući kuje planove kada će i kako opet nazad, u Travnik, gdje će opet biti nekoliko dana, i opet će skupljati materijal za kronike… I tako dok je živ. Ne znam što vi mislite o tome, ali meni se čini da je to savršen predložak za roman o progonstvu, po kojemu bi zatim bio snimljen film. Profesora bi igrao ostarjeli Vittorio de Sica, veliki i slavni filmski redatelj, ali ništa manje veliki glumac…

“Kronike travničke i dolačke” nesumnjivo su jedna od najboljih – a možda i najbolja – knjiga od te čudne vrste, pisana kultiviranim stilom pisca koji mnogo drži do svoga najvećeg zemljaka i sugrađanina, koji onda njegovim travničkim i dolačkim opservacijama daje na sigurnosti i samouvjerenosti. Kojegdje Janko Duić u svojoj knjizi razgovara s Andrićem, obraća mu se, iako to ne kaže čitatelju, pomaže se njime i vodi nas, poput nekoga čudnog turističkog vodiča, niz travničku čaršiju i uz živote ljudi koji su u njoj proživjeli svoje. Nekoliko je strašnih i ganutljivih smrti u ovoj knjizi. Naročito onih manjinskih, gubitničkih. Pisac osjeća kako kroz ovu noć i kroz zaborav svega gorko plače jednina…

Profesoru Janku Duiću vjerojatno nije jasno kako se netko ne zainteresira za ovu njegovu, tek tristotinjak stranica veliku knjigu, za njezino pravo izdanje, a ne ovako, ispotiha, privatno i u dvjesto primjeraka. Kako nekoga nije briga za Travnik? Isto kao ni za sve one bosanske čaršije i varoši, za nestale župe i sasvim malena sela, iza kojih je ostalo povijesti i priče za nekoliko aleksandrijskih biblioteka. Profesor ne želi znati da ama baš nikoga nije briga. U tom je neznanju njegova plemenitost, u njemu je, u neznanju i sve njegovo znanje.
Na jednom mjestu u knjizi on citira pjesmu “Bosna”, pjesnika iz zagrebačkog Donjeg grada, Gustava Krkleca. Vrijedi te stihove i ovdje prepisati, tek da se zna kako su i koliko neki davni hrvatski pjesnici čeznuli i osjećali na bosanske teme:

S najvišeg minareta
tako mi dođe da kličem:
Bosno naša,
zašto su leđa tvoja kao leđa robijaša
išarana bičem?

/dnevnik.ba/