Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano "vazmeno otajstvo".
Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja. Ako nema pjevača muka se dakle može čitati. Običaj je da se grančice ponesu kući i stave za križ na zidu, a dio odnese u staju i polja.
Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija - kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.
Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.
Tradicijski običaji i vjerovanja na Cvjetnicu kod katolika Središnje Bosne
Uskrsni običaji počinju s Cvjetnicom kada se Crkva prisjeća Isusovog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe. Cvjetnica je ujedno i posljednja nedjelja korizme kada se u crkve nose na blagoslov zelene grančice jele, tise ili masline i sl. Po dolasku iz crkve uz molitvu, blagoslovljenom vodom se prethodno blagoslovi kuća i okućnica a potom vjernici zataknu dio blagoslovljene jelice za stropnu gredu, raspelo ili sliku sveca, kako bi uz blagoslov donijela i zaštitu od groma i uroka.
Ove grančice bi se također odnosile na njive i u voćnjake kako bi urodili plodom. Vrsta blagoslovljenih graničica različita je u Hercegovini i Bosni. Za katoličko stanovništvo u Hercegovini karakteristične su maslinove grančice dok su za katoličko stanovništvo u Bosni grančice jele ili kakvog drugog crnogoričnoga drveta. Spomenute grančice također su se nosile na grbove svojih najbližih, a jedno vrijeme u okolici Travnika na groblja su se nosile ovršice – vrhovi jelovih grana, dužine do jednog metra, ukrašene krep – papirom u bojiili prvim proljetnim cvijećem. Zanimljivo je kako se u okolici Fojnice uz grančice jelovine, tisovine, šimšira, i sl. blagoslivljaju razni drveni predmeti od jelovine: teljige, špice, preslice, vretena čime se želi da blagoslov prijeđe i na njihov rad i stoku. Također, u okolici Fojnice ,u pojedinim selima, običaj je uoči Cvjetnice paliti krijesove.
Na Cvjetnicu ujutro bi se namakalo proljetno cvijeće (najčešće ljubičice) i jagorčevine u čistoj vodi, kojom bi se djeca i ukućani umivali kako bi imali lijepo lice.Uskrsni običaji počinju s Cvjetnicom kada se Crkva prisjeća Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Cvjetnica je ujedno i posljednja nedjelja korizme kada se u crkve nose na blagoslov zelene grančice jele , tise ili masline i sl. Po dolasku iz crkve uz molitvu, blagoslovljenom vodom se prethodno blagoslovi kuća i okućnica a potom vjernici zataknu dio blagoslovljene jelice za stropnu gredu, raspelo ili sliku sveca, kako bi uz blagoslov donijela i zaštitu od groma i uroka.
Ove grančice bi se također odnosile na njive i u voćnjake kako bi urodili plodom. Vrsta blagoslovljenih graničica različita je u Hercegovini i Bosni. Za katoličko stanovništvo u Hercegovini karakteristične su maslinove i palmine grančice dok su za katoličko stanovništvo u Bosni grančice jele ili kakvog drugog crnogoričnoga drveta. Spomenute grančice također su se nosile na grbove svojih najbližih, a jedno vrijeme u okolici Travnika na groblja su se nosile ovršice – vrhovi jelovih grana, dužine do jednog metra, ukrašene krep – papirom u bojiili prvim proljetnim cvijećem.
Zanimljivo je kako se u okolici Fojnice uz grančice jelovine, tisovine, šimšira, i sl. blagoslivljaju razni drveni predmeti od jelovine: teljige, špice, preslice, vretena čime se želi da blagoslov prijeđe i na njihov rad i stoku. Također, u okolici Fojnice ,u pojedinim selima, običaj je uoči Cvjetnice paliti krijesove. Nekada je bio običaj na području Viteza, Travnika, Novog Travnika i Busovače subotom uoči Cvjetnice djeca bi nabrala prvo proljetno cvijeće. Ujutro bi se namakalo proljetno cvijeće (najčešće ljubičice i jagorčevine) u čistoj vodi, kojom bi se djeca i ukućani umivali kako bi imali lijepo lice.
