- Mnoge od ovih poremećaja možemo liječiti operacijama, a neke od njih i invazivnim, ali neoperacijskim tehnikama (kateterski) – kazao je dr. Čaluk.

Ostane otvor

Jedna od urođenih srčanih mana je ASD (defekt međupretkomorne pregrade). Normalno se između lijeve i desne pretkomore nalazi pregrada koja je cjelovita i krv se ne može „presipati“ iz jedne pretkomore u drugu. Iz pretkomora bi krv, dodje, inače, morala ići samo u komore.

- Kod nekih osoba se, međutim, dešava da se, tokom razvoja srca, dok je beba još u majčinoj utrobi, pregrada između pretkomora ne formira normalno, nego na njoj zaostane otvor. U ovim slučajevima krv prelazi iz lijeve pretkomore u desnu pretkomoru. Vremenom ovo može opteretiti srce i dovesti do slabosti, zamaranja, otoka na nogama, gušenja, lupanja srca itd. Ovaj defekt se otkriva ultrazvukom srca. Na poseban način računa se značaj defekta i, ukoliko on spada u značajne, preporučuje se njegova korekcija. Korekcija

se radi na dva načina: operacijom srca ili kateterski. Cilj je zatvoriti otvor u pregradi i potpuno međusobno izolirati pretkomore – naveo je dr. Čaluk.

Aortna valvula (zalistak) je izlazni ventil iz srca, dodaje doktor, na izlazu iz lijeve srčane komore, a na ulazu u aortu – veliku krvnu žilu iz koje se granaju sve arterije. Aortna valvula je ventil koji mora bez poteškoća puštati da se krv ispumpa iz lijeve komore u aortu, a između dva otkucaja se nakratko zatvori da spriječi da se već ispumpana krv vrati natrag iz cirkulacije k lijevoj komori.

- Normalno se ovaj ventil sastoji iz tri listića, koja se odmaknu ustranu u trenutku srčanog otkucaja kad srce ispumpava krv u aortu, a vrate se da se zaklope između dva otkucaja. U osoba koje imaju bikuspidnu valvulu, čini se kao da imaju samo dva listića, tj. kao da su dva od tri listića međusobnno srasla. Ovo remeti funkciju valvule (ventila) i ako je jako intenzivno, može oslabiti srce. Mana se otkriva ultrazvukom srca, a liječi se operacijom, dok se u posljednje vrijeme može liječiti I kateterskom metodom (tzv. TAVI), iako je TAVI, u principu, metoda rezervirana za starije pacijente koji imaju problem s aortnom valvulom. Mlađi se, u pravilu, usmjeravaju na klasičnu operaciju srca – navodi dr. Čaluk.

Koarktacija aorte

Aorta, kaže, je velika krvna žila koja izlazi iz srca, može biti urođeno sužena nakon odvajanja arterija koje odvode krv ka glavi i rukama. Ovo suženje (uštinuće) izgleda slično kao da je aorta stisnuta kliještima. Takvo suženje uzrok je pojave visokog pritiska u glavi i rukama, ali istovremeno niskog u trbuhu i nogama. Opterećuje rad srca i liječi se ugradnjom aortnog stenta ili operacijom. Otkriva se ultrazvukom srca.
Perzistentni ductus arteriosus (DAP)

- Perzistentni ductus arteriosus, ova mana podrazumijeva postojanje komunikacijskog kanala između aorte i plućne arterije. Isti ne bi smio postojati nakon rođenja (tj. trebao bi biti zatvoren), a normalno je da postoji dok je beba u majčinoj utrobi i tad je normalan i neophodan dio tzv. fetalne cirkulacije. Uzrokom je karakterističnog šuma na srcu. Dio krvi bogate kisikom koji bi se trebao isporučiti za tijelo, odlijeva se na pogrešnu stranu, u plućnu arteriju i ide ka plućima. Ova urođena greška uzrokuje zamorljivost, kratkoću daha i sl. Otkriva se ultrazvukom, a liječi intervencijskom kateterskom procedurom ili operacijom srca – rekao je dr. Čaluk.
Ebsteinova (Epštajnova) anomalija

Ebsteinova anomalija je urođena srčana mana u kojoj je trikuspidna srčana valvula, tj. „ventil“ na ulazu u desnu komoru postavljen niže od uobičajenog mjesta. Nekad ne uzrokuje nikakve tegobe i vidi se slučajno na ultrazvučnom pregledu. U slučaju da uzrokuje jaku zamorljivost i gušenje te prijeti razvojem srčane slabosti, pribjegava se operaciji srca da se mana rastereti. Ponekad je ova mana udružena s drugim poremećajima na srcu, kao što su PDA (perzistentni ductus arteriosus), ASD (defekt međupretkomorne pretrage) i dr.
Fallotova tetralogija

Ova kompleksna srčana mana, dodaje dr. Čaluk, sastoji se iz defekta međukomorne pregrade preko kojeg nasjeda proširena aorta (tzv. jašuća aorta), pritom je plućna arterija sužena, a desna komora hipertrofiranog mišića. Mana je uzrokom pojave „plavih beba“ i smatra se vrlo kompliciranom. Morala bi se zbrinuti operacijom još u ranom djetinjstvu, što se u razvijenim zemljama i uradi u praktično svim slučajevima. Ako se to ne učini na vrijeme, mana jako opterećuje srce, ali i pluća i plućnu cirkulaciju. Kasnije ju je vrlo teško ili nemoguće tretirati, pa jedina preostala opcija bude transplantacija srce-pluća.
AV-kanalni defekt

- AV-kanalni defekt je teška srčana mana u kojoj postoji veliki otvor između pretkomora na koji se nadovezuje i veliki otvor između komora, a pretkomorno-komorni srčani zalisci su izmijenjene strukture. Mana teško opterećuje srce i morala bi se podvrgnuti operacijskom tretmanu u najranijem djetinjtvu. U protivnom dovodi do velikog opterećenja srca i pluća, teško ju je ili nemoguće tretirati, pa ostaje još jedino opceija transplantacije srce-pluća – govori dr. Čaluk.

Transpozicija velikih krvnih žila

U ovoj anomaliji, aorta izlazi iz morfološkog desnog, a plućna arterija iz morfološkog lijevog ventrikula, a normalno bi trebalo biti obratno. Komunikacija između dva cirkulatorna sistema ostvaruje se preko ASD-a, VSD-a (ove mane su spomenute na početku teksta) ili prohodnog ductus arteriosus-a (kanala između aorte i plućne arterje).

- Ovi pacijenti bez hirurške intervencije ne preživljavaju do odrasle dobi. Mana je, naravno, iznimno rijetka. Reparacija se izvodi tzv. operacijom Mustard, uvedenom 1960-tih. Po uvođenju u praksu, Mustardova operacija popravila je prognozu "plavih beba": sa 80 posto smrtnosti u prvoj godini života na već inicijalno 80 postotnoj preživljavanje do početka trećeg desetljeća života. Mustardova procedura uveliko je zamijenjena kasnih 1970-tih procedurom Jatene (po brazilskom kardiohirurgu Adibu Jateneu, koji ju je prvi uspješno izveo). Jateneova procedura se izvodi, u idealnim okolnostima, u drugoj nedjelji života, a inicijalna stopa uspjeha je 96 posto ili više – rekao je dr. Čaluk.

Urođene srčane mane mogu postojati i u cijelom spektru drukčijih poremećaja, ali ove koje su opisane su najčešće ili najznačajnije. U nekim slučajevima, urođene mane su blage i ne opterećuju srce naročito, pa se otkriju u kasnijj životnoj dobi slučajno, ili pak vremenom tek pomalo opterećuju srce, pa se otkrivaju kasnije, ali zbog tegoba koje nastaju kumulativno tokom života.

- Da bi se teške mane otkrile na vrijeme i takvim osobama omogućio normalan život korekcijom tih mana, vrlo je važno pravilno i sistematično pregledati novorođenče odmah nakon poroda, ali i dojenčad u najranijoj dobi te kasnije temeljito pregledati školsku djecu i organizirati ozbiljne periodične sistematske preglede. Pri takvim pregledima, u sumnji na urođenu srčanu manu, ljekar će malog pacijenta uputiti pedijatrijskom kardiologu, a ovaj će poduzeti ostale neophodne mjere – navodi dr. Čaluk.

Iako izgleda kao drastična mjera za tako malu djecu, velika operacija srca ponekad je jedina mogućnost da se omogući normalan život.

Prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk rođen u Travniku

Prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, vlasnik je i direktor, te radi kao kardiolog u Poliklinici Kardiocentar Sarajevo. Profesor je interne medicine, autor više knjiga iz kardiologije u međunarodnom i domaćem izdavaštvu, kao i nekoliko desetina naučnih radova iz oblasti kardiologije. Nosilac je titule Senior Fellow na New Westminster College u Kanadi, a od 2010 član je Predsjedništva Udruženja kardiologa BiH.

Prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, vlasnik je i direktor, te radi kao kardiolog u Poliklinici Kardiocentar Sarajevo.

Rođen u Travniku, BiH, decembra 1976. Osnovnu školu, Muzičku školu (smjer klavir) i Opću gimnaziju završio je u Travniku. Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli diplomirao je u julu 2001. Proglašen je studentom generacije i nosilac je priznanja Zlatna plaketa Univerziteta u Tuzli. Nakon diplomiranja i pripravničkog staža kompletiranog u Domu zdravlja Travnik, postaje uposlenik je Klinike za kardiovaskularne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, potom je od 2008-2014 zaposlen u Centru za srce BiH u Tuzli na poziciji zamjenika šefa Odjela intervencijske kardiologije, a od kraja 2014 naovamo u Poliklinici Kardiocentar Sarajevo. Magistrirao 2006. Specijalist interne medicine od 2007. Doktorsku disertaciju odbranio 2009.

Stručne edukacije iz intervencijske i neinvazivne kardiologije: Rikshospitalet Oslo, Norveška, Bezmialem Vakif Universitesi, Istanbul, Turska, UKC Tuzla, BiH. Šef je Katedre za internističku skupinu predmeta Farmaceutsko-zdravstvenog i Stomatološkog fakulteta u Travniku.

Od 2010. god. je član Predsjedništva Udruženja kardiologa Bosne i Hercegovine. Član je Europskog udruženja kardiologa (ESC), a od 2008. god. također je član Europske asocijacije za perkutane koronarne intervencije (EAPCI). Od 2010. god. član je Europske asocijacije za srčanu insuficijenciju (HFA) i Euro-echo asocijacije Europskog kardiološkog društva za ultrazvuk srca. Od septembra 2015 imenovan je za Senior Fellow na New Westminster College, British Columbia, Canada. Od 2017. god. je u svojstvu profesionalnog člana Europskog udruženja kardiologa.

Autor je i koautor brojnih internacionalno publiciranih naučnih i stručnih radova iz kardiologije, recenzent je više naučnih radova iz kardiologije u internacionalnim indeksiranim časopisima. Samostalni je autor knjige KARDIOVASKULARNE BOLESTI I TRUDNOĆA, urednik je i autor u knjizi KARDIOVASKULARNE BOLESTI I KOMORBIDITETI, koautor u knjigama (međunarodno izdavaštvo): ADVANCES IN THE DIAGNOSIS OF CORONARY ATHEROSCLEROSIS, edited by Suna F. Kiraç, InTech 2011; WHAT SHOULD WE KNOW ABOUT … CORONARY ARTERY DISEASE, edited by Baskot B, In Tech 2012; kao i (domaće izdavaštvo): STABILNA ANGINA PECTORIS, Kulić M i sar; AKUTNI KORONARNI SINDROM, Kulić M i sar, učestvovao je i u pisanju i pripremi knjige KARDIOLOGIJA, Kušljugić Z. i sar.

U junu 2018. godine njegova knjiga "Kardiovaskularne bolesti i trudnoća" postaje dio centralne kolekcije najznačajnije svjetske bilbioteke: biblioteke Bodleian Univerziteta Oxford u Velikoj Britaniji. Jasmin Čaluk učestvovao je i u izradi Smjernica Europskog kardiološkog društva za zbrinjavanje kardiovaskularnih bolesti u trudnoći, objavljenih augusta 2018 u European Heart Journal.

Poznati je stručni predavač s velikim iskustvom na međunarodnim kardiološkim skupovima (Istanbul, Rim, Barcelona, Zagreb, Dubrovnik, Beograd itd) i redovan je predavač za doktore specijaliste na domaćim stručnim skupovima i kongresima kardiologa, doktora porodične medicine, internista itd.

U svakodnevnom radu bavi se intervencijskom i invazivnom kardiologijom – perkutanim koronarnim intervencijama s implantacijom koronarnih stentova, implantacijom pacemakera, invazivnom kardiološkom dijagnostikom – koronarografijom, kao i neinvazivnom i kliničkom kardiologijom: ultrazvukom srca, transezofagealnim i intraoperacijskim ultrazvukom srca, ergometrijom, Holter-EKG-om, predoperacijskom pripremom kardiohirurških pacijenata i njihovim poslijeoperacijskim praćenjem i tretmanom.

Prvi je u Bosni i Hercegovini uradio perkutanu koronarnu intervenciju s implantacijom stenta u glavno stablo lijeve koronarne arterije. Prvi je u Bosni i Hercegovini uradio implantacije specijalno dizajniranih bifurkacijskih koronarnih stentova i uveo ovaj vid perkutanih koronarnih intervencija u kliničku praksu u BiH. Oženjen je otac troje djece. Aktivno govori engleski i njemački jezik.