Kako kažu, značajan je ovaj jubilej, ne samo za uposlenike, bivše i sadašnje, nego i u širem društvenom kontekstu, jer je BHRT nezaobilazan sudionik svih društvenih promjena u vremenima za nama. Od onih kada je bio prvi i jedini elektronski medij u BiH, preko vremena kada je jačao i razvijao se šireći svoju ponudu i značaj za razne sfere društva i mnogostruke javnosti, pa do novog, poslijeratnog vremena i (post)trazicijskih društvenih okolnosti, kada se na medijskom nebu na kojem djeluje i brojna konkurencija BHRT uspostavlja (a mnogi će reći i ostaje) jedini istinski javni medijski servis za sve stanovnike Bosne i Hercegovine.

Otkad su kolege s početka priče, tada malobrojna ekipa novinara i tehničara, uspostavljali lokalni radio program, preko slavnih dana osamdesetih i početka devedesetih kada su Radio i Televizija Sarajevo kao tadašnji republički medijski servis imali po tri i četiri svoja kanala a iza sebe već ogromne uspješne projekte, potom ratnih godina kada je mnogo toga uništeno i ugašeno ali nikad do kraja i zauvijek, pa sve do danas – kroz BHRT je prošlo i svoj trag ostavilo hiljade ljudi, profesionalaca raznih struka, stotine slavnih urednika i novinara, desetine vizionara, rukovodilaca, velikih i značajnih umjetnika, pa čak i pet akademika.

Njihovim naporima izgrađen je javni servis koji je ”od ideološkog postao društveno glasilo, od saopštavajućeg postao razgovarajući medij” kako je svojevremeno pišući o istorijatu Radio Sarajeva zapisao legendarni novinar, urednik i publicist Zija Dizdarević.

Sposobnost prilagodbe vremenu i potrebama društva, kroz decenije za nama doprinosila je da ovaj medij bude i ostane pouzdan suputnik građanima u svakodnevnom životu ili, riječima Ivice Mišića, radijskog urednika, novinara i diplomate ”ukućanin, razbibriga, razonoda i orijentir”.