Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) objavilo je u utorak konačne i potvrđene rezultate izbora provedenih 4. listopada i sada počinju teći rokovi za uspostavu novih tijela vlasti, dok se pobjedničke stranke oprezno pripremaju za pregovore o koaliranju, piše Večernji list BiH.

Odluku o potvrđivanju izbornih rezultata SIP je donio jednoglasno na sjednici održanoj u Sarajevu nakon što je Sud BiH odbacio sve prigovore na ranije utvrđene rezultate.

Potvrda se odnosi na tijela vlasti na državnoj i entitetskim razinama te za skupštine deset županija unutar Federacije BiH.

Kako se očekuje, sredinom studenog trebao bi biti inauguriran novi saziv Predsjedništva BiH a i konstituiran parlament RS. Dvadeset dana od potvrde rezultata rok je za konstituiranje Zastupničkog doma parlamenta Federacije.

Rok za konstituiranje Zastupničkog doma parlamenta BiH je 30 dana a nakon toga Predsjedništvo BiH ima na raspolaganju 15 dana za predložiti mandatara za sastav Vijeća ministara. Kada parlament potvrdi mandatara slijedi novi rok od 35 dana za imenovanje i potvrđivanje ministara.

No konačna uspostava novih tijela vlasti ovisi o konstituiranju novih domova naroda državnog, odnosno parlamenta Federacije BiH, u koje se zastupnici biraju neizravno baš kao i predsjednik te dva potpredsjednika Federacije koji onda imenuju mandatara za sastav vlade tog entiteta.

Kao neizbježni partneri pri uspostavi nove vlasti na državnoj razini na temelju izbornih rezultata nametnule su se tri velike nacionalne stranke no one same ne mogu osigurati stabilnu većinu pa im je potrebna potpora manjih stranaka, prije svega onih koje okupljaju bošnjačko biračko tijelo.

Čelnici HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dragan Čović i Milorad Dodik već su potvrdili nastavak dosadašnjeg partnerstva u čemu bi im se u naredne četiri godine trebala pridružiti Stranka demokratske akcije (SDA).

Njen čelnik Bakir Izetbegović izjavio je kako bi kao dodatnog partnera želio Stranku za BiH (SBiH) no nije isključio ni druge opcije, što u praksi znači potencijalno partnerstvo sa SDP-om BiH.

Dodik je u ponedjeljak odlučno odbacio mogućnost da SBiH bude dio nove koalicije proglasivši tu stranku "antisrpskom".

"Ili će oni (SBiH) biti u vlasti ili mi", kazao je Dodik na što su mu iz SDA odgovorili porukom kako nije on taj koji može ultimativno određivati partnerstva.

"Dodik može imati svoje želje ali one neće biti predmetom rasprava", kazao je potpredsjednik SDA Ramiz Salkić.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nešto kasnije kazao je pak kako oni neće biti "priljepak SDA".

"Ukoliko bude partnera koji žele sa SDP-om praviti vlast, onda ćemo u tome sudjelovati kao ravnopravan partner“, kazao je Nikšić koji ne dobija mogućnost sudjelovanja u vlasti ali ističe kako će konačnu odluku o tome njegova stranka donijeti na izvanrednom kongresu najavljenom za početak prosinca.

Prema konačnim rezultatima, izvjesno je kako su novi članovi Predsjedništva BiH Darijana Filipović iz reda Hrvata sa osvojenih 120 tisuća glasova, Željka Cvijanović iz reda Srba za koju je glasalo 319 tisuća birača te Denis Bećirović iz reda Bošnjaka koji je dobio povjerenje 222 tisuće birača.

U Zastupničkom domu parlamenta BiH koji ima 42 mjesta pojedinačno će najjača biti SDA s devet mandata, slijedi je Dodikov SNSD koji će imati šest zastupnika, SDP BiH pet a HDZ BiH četiri.

Još dvanaest stranaka dobilo je mjesto u državnom parlamentu no tek s tri ili manje zastupnika.

U Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, koji ima 98 zastupnika, SDA će također biti pojedinačno najjača stranka s 31 mandatom a slijedi je SDP BiH sa 16 zastupnika.

HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima dobio je 15 mandata, Stranka za BiH (SBiH) devet, Narod i pravda (NiP) sadašnjeg ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sedam a Demokratska fronta (DF) Željka Komšića šest mandata. Naša stranka (NS) koja je bila dio dosadašnje vladajuće koalicije završila je sa četiri mandata.

Još pet stranaka ili koalicija izborilo je ulazak u federalni parlament s četiri ili manje zastupnika.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske koja ima 83 zastupnika dominirat će SNSD s 34 mandata a slijedi Pokret sigurna srpska (PSS) banjolučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića koji će imati 12 zastupnika.

Srpska demokratska stranka (SDS) dobila je deset mandata a slijedi još šest stranaka koje su uglavnom sateliti SNSD-a s jednim do pet mandata. Bošnjačka Koalicija za državu izborila je tri mandata u parlamentu RS.

Kao predsjednik tog entiteta potvrđen je Savo Minić iz SNSD-a dok je hrvatskim potpredsjednikom postao Igor Balukčić iz HDZ-a 1990. a bošnjačkim Ramiz Salkić iz SDA.