U povodu obljetnice bit će organizirane brojne svečanosti, jedan dio akademije bit će radni, kojom prigodom će biti promovirana knjiga “Prilozi za povijest HR HB” autora Dr. Jadranka Prlića.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.
Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Uz godišnjicu osnutka Hrvatske Republike Herceg Bosne: Hrvatima je danas jedinstvo potrebno kao i početkom devedesetih
Danas je Hrvatima jedinstvo potrebnije nego ikad. Već sad SDA i ostale bošnjačke stranke traže „alternativu u hrvatskom korpusu“. Zadnji put ta alternativa je bio HSP Đapić-Jurišić i imali smo platformašku Vladu FBIH.
Kad je osnivana Herceg Bosna Hrvatima, kako puku tako i političkom rukovodstvu, na umu je bila samo jedan misao: kako spasiti hrvatski narod od velikosrpske agresije. Nije tad bilo ni lijevih, ni desnih, ni ovakvih ni onakvih – postajala je jedino ljubav i briga za svoga bližnjega. Tad je cijeli narod disao kao jedan; narod i politika bili su jedno; branili su se domovi, a zbrinjavali oni koji su svoje domove izgubili najprije u sukobima sa Srbima a kasnije i s Bošnjacima.
Danas, na obljetnicu osnivanja Hrvatske Republike Herceg Bosne (HRHB je bila hrvatska upravna jedinica u sklopu Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini) jedinstvo nam je potrebno jednako kao i u devedesetima, ako ne i više.
Danas su Hrvati u BiH suočeni s pokušajem dekonstituiranja – pretvaranjem od tvorbenog naroda ove zemlje u nacionalnu manjinu. I to nije nikakva tajna. Taj proces traje od kraja devedesetih, a ubrzan je od početka dvijetisućitih uspostavom vlade Alijanse u FBiH, potom u dva navrata izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i formiranjem platformaške Vlade FBiH. Danas taj proces bošnjačka politička elita pokušava završiti kroz ignoriranje presuda Ustavnoga suda BiH vezanih za Izborni zakon BiH i privatizacijom svih institucija kako u FBiH tako i na razini države.
Iako je Ustavni sud BiH jasno rekao kako je načelo konstitutivnosti naroda natkrovljujuće načelo Ustava BiH, bošnjačka politička elita pokušava na sve načine to načelo izigrati. Štoviše, kako sada stvari stoje, mali su izgledi da će se do sljedećih izbora Izborni zakon promijeniti na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Dakle, Bošnjaci će vrlo vjerojatno opet imati mogućnost birati hrvatskog člana Predsjedništva. Istovremeno, poništena su pravila za biranje izaslanika u domove naroda, koji su gornji dom parlamenta i koji se brinu o zaštiti nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
Upravo zbog tog je danas Hrvatima jedinstvo potrebnije nego ikad. Već sad SDA i ostale bošnjačke stranke traže „alternativu u hrvatskom korpusu“. Zadnji put ta alternativa je bio HSP Đapić-Jurišić i imali smo platformašku Vladu FBIH.
Na posljednjim izborima Bošnjaci nisu izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH samo zato što je bila „gužva“ na bošnjačkoj političkoj sceni.
Danas, pak, vidimo i sve agresivnije pokušaje podjele hrvatskog političkog bića u BiH koje dolaze iz Sarajeva. Tako se sve češće potencira priča o tobožnjim razlikama između bosanskih i hercegovačkih Hrvata, o navodnoj prodaji Posavini itd.
Uvijek će postojati netko tko je spreman izdati vlastiti narod zbog sitnih, osobnih, materijalnih interesa, no hrvatski narod to mora prepoznati i jasno se odrediti prema takvima.
Hrvatska Republika Herceg Bosna je ideal hrvatske slobode u BiH – slobode koja se od Daytona do danas rapidno smanjuje. Ljudi su ginuli za taj ideal i od njega ne smijemo odustati. Zato, zbijmo redove i izborimo se za svoja prava, inače ćemo svi biti gubitnici.
Dnevnik.ba
