Ističu kako Ustav BiH i DMS nalažu i zahtijevaju Izborni zakon BiH koji će Hrvatima, Bošnjacima i Srbima osigurati da ih u Predsjedništvu i Domu naroda predstavljaju predstavnici koji su izraz njihove izborne volje.
“S obzirom na to da postojeći Izborni zakon BiH omogućava Bošnjacima u FBiH da izaberu i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH te da kroz izborni proces zadobiju efektivnu kontrolu ne samo nad bošnjačkim, nego i nad srpskim i hrvatskim te nad Klubom Ostalih Doma naroda FBiH, očito je da spomenuti zakon krši načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosno, očito je kako je postojeći IZ nelegitiman, to jest, neustavan. To je potvrdio i Ustavni sud BiH u svojoj odluci U-23/14 (Ljubić)”, naglašavaju iz Instituta.
Ustavna je i zakonska obveza Parlamentarne skupštine BiH, dodaju, usvojiti novi Izborni zakon BiH koji će svakom konstitutivnom narodu jamčiti legitimitet predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda.
“Stoga je, u postojećim okolnostima, protuustavno i protuzakonito voditi političke pregovore o načelu legitimnog predstavljanju konstitutivnih naroda. To načelo je već, ne samo sastavni dio Ustava BiH, nego i njegovo temeljno načelo te, kao takvo, mora biti operacionalizirano kroz Izborni zakon BiH. O modelima operacionalizacije legitimnog predstavljanja u Izbornom zakonu BiH može se i treba pregovarati, ali o samome načelu, u ovoj fazi, nema se što politički dogovarati i pregovarati. Sukladno ustavu, to načelo mora biti dosljedno provedeno kroz IZ BiH”, kažu iz IDPI-a.
Kada se Izborni zakon uskladi s Ustavom BiH i DMS-om na način da osigura legitimitet predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda, smatraju, tek tada se mogu otvoriti politički pregovori, na primjer, o ovlastima Doma naroda, broju članova Predsjedništva, strukturi Vijeća ministara, ili, pak, o ustavnim promjenama koje će ukinuti načelo konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Naglašavaju kako su izradili Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji provodi sve mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH (Ljubić; Čolak) te sve mjerodavne odluke ESLJP (Sejdić-Finci; Zornić; Šlaku; Pilav; Pudarić).
