Zanimljivo je kako je protiv bio predsjednik te institucije Halil Lagumdžija, čiji je istup pozdravljen iako je riječ o čovjeku bliskom krugovima SDA, a svojedobno potpisao dokument o borbi protiv korupcije s bivšim federalnim premijerom Fadilom Novalićem koji je nedugo nakon toga osuđen u jednoj od najvećih korupcijskih afera u zemlji.
Nije nepoznato kako se razni međunarodni predstavnici zauzimaju za otklanjanje nacionalnih kvota i veta, što je pomalo čudno jer je upravo to modus vivendi Daytonskog mirovnog sporazuma, ali i još jednoga jako bliskog Sporazuma Velikog petka kojemu su ključni sponzori bile upravo Sjedinjene Američke Države.
Stav suca Mrčele
I dok se u Sjevernoj Irskoj ističe kako je riječ o uspjehu te se ne razmatra mogućnost skrnavljenja tih načela, u Bosni i Hercegovini se desetljećima ustrajava na rušenju daytonskih načela s prilično neuvjerljivim objašnjenjima kako je riječ o određenim standardima kojima se pak riskira ponovno stvari u zemlji dovesti na rub konflikta. Kao jedan od međunarodnih konzultanata kojega plaćaju strana veleposlanstva i koji navodno pomaže provesti "međunarodne norme" u Bosni i Hercegovini jest i sudac Vrhovnoga suda Republike Hrvatske Marin Mrčela, koji je i sveučilišni profesor. Prema informacijama kojima raspolaže Večernjak, upravo je sudac Mrčela svojim stajalištima pripomogao da se pokušaju u praksi realizirati rješenja koja zapravo najmanje odgovaraju Hrvatima te da se u teoriji, ali i u praksi, Hrvati, primjerice, ne budu imali ni jednoga člana Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, a zatim i u cijeloj sudskoj te tužiteljskoj hijerarhiji. Na upit sucu Vrhovnoga suda Hrvatske Marinu Mrčeli stoji li on iza prijedloga kojima se uklanjaju nacionalne kvote u VSTV-u, odnosno pravosuđu, ali i da time pomaže narušavati ustavnu poziciju jedino Hrvata u BiH, koji su mnogo manje brojni u dvama entitetima u odnosu na Srbe i Bošnjake, te da je to posve suprotno od stajališta službene hrvatske države, odgovorio je krajnje neodređeno. - Za pitanja koja se odnose na predlaganje i donošenje zakona u BiH, molim vas da se obratite mjerodavnim tijelima BiH - napisao je sudac Mrčela. "Međunarodni" standardi o uklanjanju nacionalnih kvota bili bi posve prihvatljivi, primjenjivi i zapravo poželjni u Bosni i Hercegovini da se u ovoj zemlji gotovo tri desetljeća nakon rata dogodio potpuni zaokret u odnosima triju naroda i dominantnih politika. S obzirom, međutim, na razinu nepovjerenja, prijevara i međusobnih zloupotreba, što stalno izaziva nestabilnost u međunacionalnim odnosima u zemlji te u kojoj je međunarodna administracija jedan od izvora problema svaki pokušaj isključivanje uloga naroda, samo i jedino šteti Hrvatima. Zato što je tim istim mirovnim sporazumom srpska strana nagrađena de facto državom unutar države, dok pak bošnjačka tri i pol puta brojnija pozicija Hrvate gura apsolutno na margine.
Nije nepoznato ni kako se vrlo mali broj Hrvata, rijetki zapravo, odlučuju angažirati na pozicije u pravosuđu u Sarajevu upravo zbog toga nepovjerenja, onda se dolazi do jednostavnog zaključka kako bi dalje pogodovanje i u toj oblasti dvjema stranama vodilo neizbježno do nove podjele zemlje i produbljivanja nepovjerenja. A ne suprotno kako to smatraju razni međunarodni stručnjaci koji se prema BiH ophode kao prema eksperimentu u kojem se procesi odvijaju posve izvan vremena i konteksta. A s utopijskom vizijom jedne zemlje, jedne nacije... Umjesto da se u tome kontekstu podupru stajališta većine o promjeni odredbi poslovnika VSTV-a, kojima se propisuje da se izbor odnosno reizbor članova Vijeća do donošenja novog zakona vrši po dosadašnjoj raspodjeli nacionalnosti i spola članova, uslijedili su negativni komentari dijela međunarodne administracije. Čak i unatoč njihovim dobrim nakanama, u BiH je ovakav eksperiment s uklanjanjem fiksnih nacionalnih kvota krajnje rizičan. Da, primjerice, u VSTV-u ne bude ni jedan hrvatski predstavnik, posve bi bilo opravdano i legitimno da hrvatska javnost i političke strukture kažu da su izgubili povjerenje u takvo tijelo pravosudne vlasti. A znamo što su takve prakse donijele 90-ih u Jugoslaviji.
