U hodočašću Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije u Mariju Bistricu hodočastili vjernici središnje Bosne

11 Listopad 2016

Gotovo 20.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja došlo je u Mariju Bistricu na jedanaesto hodočašće vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke.

U svom pozivu svećenicima i vjernicima kardinal Puljić je izrazio nadu da će se, usprkos skromnih mogućnosti, činjenici da su mnogi bez stalnog zaposlenja i niskih mirovinskih primanja, uz dobru volju naći načina da, barem iz svake župe, bude vjernika koji su se odazvali i hodočastili „u ovo nama drago Svetište u pratnji svojih svećenika“. Na subotnjem hodočašću u Mariju Bistricu bilo je i nekoliko hodočasnika iz središnje Bosne (Lašvanske doline).

IMG_20161008_130349

Najpoznatije hrvatsko Marijino svetište Marija Bistrica, smješteno 40 km sjeveroistočno od glavnoga hrvatskog grada Zagreba, na sjevernom gorskom krilu Medvednice, vjekovima je središnje mjesto u vjerničkom životu hrvatskoga naroda. Ono što je Francuzima Lourdes, Portugalcima Fatima, Talijanima Loreto, Poljacima Čenstohova, Austrijancima Mariazell, Hrvatima je to živopisna Marija Bistrica. Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U ovom hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom stoljeća milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.
Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.
Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.