Uoči objave sudske odluke ponovio je da se ne osjeća odgovornim, iako ne niječe da su zločini počinjeni.
Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima da se Karadžića proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. "Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli", kazao je Tužitelj Alan Tieger.
Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao živi štit.
Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.
Veliko zanimanje javnosti uoči izricanja presude
Nijedan događaj u Haaškom sudu nije izazvao takvo zanimanje u Bosni i Hercegovini kao što je to slučaj s današnjim izricanjem presude ratnom vođi bh. Srba i bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Čak se i dnevni događaji u Sarajevu ravnaju po terminu izricanja presude, piše Večernji list BiH.
Ipak, primjetno je kako mnogo veće zanimanje za presudu Karadžiću vlada u Federaciji nego u Republici Srpskoj. Političari i mediji u RS-u, koji manje-više otvoreno brane Karadžića, već danima pripremaju svoju javnost na “loše vijesti iz Haaga”, što bi značilo dugogodišnju ili doživotnu kaznu zatvora za njihov ratnog lidera. Sam Karadžić u intervjuu koji je dao Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN), specijaliziranoj za praćenje procesa vezanih uz ratne zločine, kaže kako ne postoji razuman sud koji bi ga osudio. Nije zanijekao da su u Srebrenici počinjeni ratni zločini, no ustvrdio je kako su oni preuveličani jer je tamo navodno ubijeno “nekoliko stotina ljudi s povezima”. Ubojstva su, kako tvrdi, počinili pojedinci koji su sve to sakrili od nadređenih, pa tako i od njega. Prema njemu, o genocidu u Srebrenici nema ni govora.
- Oni koji su to uradili prije svega su neprijatelji Srba, zatim tih obitelji, a onda i muslimanske zajednice, kazao je Karadžić predloživši da se rasprava o tome što se zbivalo u Srebrenici odgodi za neko kasnije vrijeme i da se provede kroz “kompetentnu srpsko-muslimansku komisiju”.
Bošnjačka javnost, a posebno obitelji žrtava, svaku kaznu, osim doživotnog zatvora za Karadžića, smatrat će ogromnom nepravdom. No, čini se kako je mnogima čak važnije da Karadžić bude osuđen za genocid, nego na koliko će godina biti osuđen. Genocid je sudski već dokazan u Srebrenici, a presuda Karadžiću prilika je da se ratni zločin u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku također okarakterizira kao genocid.
Jasmin Odobašić iz Instituta za nestale osobe u BiH kaže kako bi međunarodna zajednica mogla nametnuti “kukavičje jaje”, pa da u presudi ostane samo činjenica da se genocid dogodio u Srebrenici, ne i u drugim mjestima. Toga se pribojavaju i predstavnici stradalničkih udruga koji su otputovali u Haag kako bi u sudnici pratili izricanje presude.
Iako se Karadžić tereti i za ratne zločine nad Hrvatima, zanimanje za presudu znatno je manje na većinski hrvatskim prostorima. Vjerojatno zato što većina protjeranih i rođaka ubijenih Hrvata s prostora današnjeg RS-a, odavno ne žive u BiH.
Najveći broj njih danas je u Hrvatskoj ili zapadnoeuropskim zemljama i oni će sigurno pratiti izricanje presude.
Što se tiče političkih posljedica presude Radovanu Karadžiću, o njima je još uvijek rano govoriti. Izvjesno je tek da će presuda, kakva god bila, pojačati međunacionalne tenzije u zemlji. Kada je riječ o posljedicama za Republiku Srpsku, njih je teško očekivati čak i ako bi Karadžić bio osuđen za genocid u svih osam općina za koje ga Tužiteljstvo tereti.
U svakom slučaju, presuda Karadžiću, uz očekivanu Mladiću, stavit će točku na međunarodno procesuiranje ratnih zločina u BiH. Tijekom četverogodišnjeg rata život je izgubilo gotovo 105.000 osoba. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima oko 7000 ljudi. Osim gubitka života, rat u BiH rezultirao je i masovnim raseljavanjem stanovništva. Procjenjuje se kako je barem 2 milijuna ljudi moralo napustiti svoje domove, a to je polovina prijeratne populacije BiH. Gospodarstvo je gotovo potpuno uništeno, infrastruktura devastirana, stotine naselja porušeno.
Posljedice rata još se uvijek osjete i malo je vjerojatno da će bilo kakva presuda Karadžiću imati nekog pozitivnog utjecaja na proces pomirenja i jačanje povjerenja u Bosni i Hercegovini. /vijesti.hrt.hr/ /vecernji.ba/
