Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje prijevremeno umre preko šest milijuna ljudi zbog bolesti koje su prouzrokovane ili pogoršane pušenjem. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), danas svaki 6 sekundi umre osoba koja uživa u duhanskim proizvodima. Duhan ubija do polovine svojih korisnika. Ako se ništa ne poduzme, epidemija će ubiti više od 8 milijuna ljudi svake godine do 2030. godine. Korištenje duhana je vodeći Svjetski uzrok nastanka oboljenja, koji rezultiraju s povećanjem mortaliteta i više od 80% umrlih će biti u zemljama sa slabijim socio-ekonomskim prihodima.
Duhanski dim sadrži 4 000 sastojaka od kojih je oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih. Među kancerogenima su: katran, ugljični monoksid, arsen, aceton, amonijak, benzen, kadmij, hidrazin, nikal, fenol, polonij i drugi. Udisanjem duhanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, isto tako oni ulaze u krvotok i krvotokom se šire po tijelu.
Najpoznatija supstanca u duhanskom dimu je nikotin, supstanca koja stvara ovisnost,vezujući se za nikotinske receptore u CNS-u. Nikotin utiče na rad nadbubrežne žlijezde,koja luči adrenalin i noradrenalin koji direktno djeluju na krvne sudove,srce,želudac,izazivajući vazokonstrikciju i povećanje krvnog pritiska,tahikardiju,hiperaciditet u želucu. Nikotin štetno djeluje i na endotel krvnih sudova,izaziva aterosklerozu,trombozu i nastanak srčanog ili moždanog udara.Smatra se da 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem. Kronična opstruktivna plućna bolest (COPB), koji uključuje kronični bronhitis i emfizem, je najčešće uzrokovana pušenjem. Smrtnost od ove bolesti je šest puta veća kod pušača nego u nepušača. Pušenje je također jedan od glavnih predispozirajućih faktora za nastanak karcinoma, jer posjeduje kancerogene agense koji mogu dovesti do karcinoma usta, pluća, grla i jednjaka. U 90% slučajeva uzrokuje karcinom pluća.Sljedeća u nizu štetnih tvari koja se nalazi u duhanskom dimu je ugljen monoksid (CO).Ugljen monoksid (CO) se 200 puta brže veže za hemoglobin nego kiseonik. Ugljen monoksid, unijet u organizam (s udahnutim dimom u plućima) izaziva u organizmu opću hipoksiju (nedostatak kisika), jer ima jak afinitet za hemoglobin u eritrocitima.Istiskujući kiseonik iz oksihemoglobina,veže se za hemoglobin stvarajući karboksihemoglobin koja ograničava transport i korištenje kiseonika u tkivima. Njegov toksični efekta nastaje veoma brzo čak i pri izuzetno malim koncentracijama. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti u vezi sa CO, što smanjuje dotok kiseonika u periferna tkiva i mozak.
Pušenje također negativno utječe na reproduktivno zdravlje uzrokujući: neplodnosti, prijevremeni porod, pobačaj, mrtvorođenost,sindrom iznenadne smrti dojenčeta. (SIDS).
Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Prema izvješću SZO-e nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30% veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju karcinoma uslijed izloženosti duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje na 12-19%. Rizik za koronarnu bolest također je veći 25-30% u nepušača koji žive s pušačima, a prema novijim istraživanjima mogao bi biti i veći. Najnovija istraživanja također ukazuju da izloženost duhanskom dimu iz okoliša gotovo udvostručuje rizik od makularne degeneracije u starijoj životnoj dobi – glavnog uzroka gubitka vida u EU. Većina štetnih učinaka duhanskog dima raste s dozom izloženosti, ali su učinci manji u pasivnih nego u aktivnih pušača.
Rezultati skorijih istraživanja Zavoda za javno zdravstvo F BiH, ukazuju na visoku prevalencu pušenja u svim starosnim skupinama stanovništva u Federaciji BiH. U populaciji odraslih istraživanja potvrđuju da 33,4% žena u urbanim sredinama 24,9% u ruralnim sredinama, kao i 45% muškaraca u urbanim i 41,1% muškaraca u ruralnim sredinama spada u stalne pušače, a čak 68,4% i 39% žena dnevno puši preko 20 cigareta.
Rezultati Globalnog istraživanja pušenja među djecom i mladima (GYTS) koje je tijekom 2013. godine uradio Zavod za javno zdravstvo FBiH potvrđuje da je došlo do smanjenja potrošnje cigareta. Procenat pušača se smanjio sa 45,9% u 2008. na 42,5% u 2013. godini. Procenat djece koja su počela s pušenjem prije 10. godine života iznosio je 36,6% u 2008. godini sa smanjenjem na 32,3% u 2013. godini. Procenat trenutnih pušača smanjio se sa 14,3% u 2008. godini na 10% u 2013. godini. Evidentno je da djeca počinju pušiti rano, jer rezultati studije pokazuju da više od jedne trećine djece u našoj zemlji počelo pušiti prije 10 godina.
Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja u kojima 90 posto djece navodi da kupuje cigarete na ovlaštenim prodajnim mjestima, kao i da ih u isto vrijeme nitko nikad nije pitao za godinu ili su im odbili prodati cigarete.
Statistički podaci o pušačima u Bosni i Hercegovini
37,6% stalnih pušača
49,2% muškaraca
29,7% žena
11,7% starosti od 13 - 15 godina
14,3 dječaka
9,4% djevojčica
Ako se uzme u obzir da BiH ima 3.922.205 stanovnika, od kojih je 37,6% njih svakodnevno za kutiju cigareta u prosjeku potroši najmanje 3 KM, onda se dođe do informacija koje građani BiH svakodnevno ispuši 3.949.498 KM. U slučaju prodaje duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, propisane kazne 3.000 - 15.000 KM za pravno lice, i 400 - 2.000 KM odgovorno lice u pravnom licu, odnosno od 500 do 1.500 KM za fizičko lice.
U skladu sa Zakonom Federacije BiH iz 1998. godine usvojen je Zakon o ograničenoj uporabi duhanskih prerađevina, kojim se zabranjuje pušenje na javnim mjestima. Rezultati istraživanja pokazuju da je u svim populacijskim skupinama, izrazito visoka stopa pasivnog pušenja pri čemu Federacija BiH prednjači u odnosu na zemlje u okruženju. Podaci prikazuju je 37,8% odraslog stanovništva izloženo pasivnom pušenju, a kod djece i omladine čak 87,8%.
Između ostalog, zabranu pušenja u obrazovnim institucijama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, kao i u ustanovama za djecu i studente, a njegova implementacija i praćenje vrši sanitarne inspekcije, inspekcije i tržišta rada inspekcije.
/zjzusk.com/
.
31. svibanj- Svjetski dan borbe protiv pušenja
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prvi put 31. svibnja 1987. obilježila dan borbe protiv pušenja, koji se od tada svake godine obilježava.