Međutim formalni početak pregovora započet će kada se ispuni još nekoliko uvjeta koje je postavila Europska komisija ujesen 2022. godine što uključuje sve ranije uključene prioritete. ”Nastavno na preporuku Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko Vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Komisiju da pripremi Vijeću pregovarački okvir s ciljem prihvaćanja od strane Vijeća u trenutku kad su svi relevantni koraci poduzeti navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. godine“, stoji u odluci Europskog vijeća.  

Krišto zahvalila Michelu i Europskom vijeću na otvaranju pregovora s BiH

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila je Europskome vijeću na odluci o otvaranju pregovora s BiH kazavši kako je to nagrada za napredak vlasti.

”U ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i u svoje osobno ime, iskreno zahvaljujem Europskome vijeću i predsjedniku Charles Michelu na večerašnjoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora BiH za pristupanje Europskoj uniji”, napisala je Krišto na svome X profilu. Dodala je kako su vlasti BiH odlučne nastaviti reforme. ”Zajednički rad i trud rezultirali su postizanjem potrebne razine usklađenosti sa zahtjevima i kriterijima. Ostajemo čvrsto odlučni nastaviti rad koji će rezultirati daljnjim napretkom i razvojem BiH”, navela je Krišto.

Plenković: Neka val kojega smo ovdje pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u BiH

Nakon što je Europsko vijeće u Bruxellesu odlučilo otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je kako nije bilo jednostavno postići konsenzus.

- Bili ste svjesni teške rasprave sinoć u nizozemskom parlamentu gdje je inače specifična situacija, gdje je premijer i dalje gospodin Rutte, ali se u međuvremenu sastav nizozemskog parlamenta promijenio. Tamo nema više većinu. Bio je niz stranaka koje su bile protiv toga da on danas pristane na ovu odluku – pojasnio je Plenković.

Kako je napomenuo, u današnjoj odluci uvrštena je referenca da Bosna i Hercegovina ispuni sve relevantne korake koji su ostali iz 8+1 točaka postavljenih 2022. godine.

On navodi da je, u svakom slučaju, gotovo većina kriterija ispunjena te da ostaje još njih nekoliko.

- Sigurno ćemo u sljedećem razdoblju vidjeti novi entuzijazam svih ključnih političkih aktera u BiH, čvrsto stavljanje sidra na europski put BiH, njenu bolju stabilnost i funkcionalnost. Meni je posebno drago da su se sve ove odluke donosile u trenucima kada su politički predstavnici hrvatskoga naroda bili na najistaknutijim dužnostima u BiH, kada smo ih mi kao Vlada itekako snažno politički poduprli i omogućili da se stvori ovaj konsenzus – istaknuo je Plenković.

Ponovno je istaknuo kako je ovo veliki dan za Bosnu i Hercegovinu i za sva tri konstitutivna naroda.

- Ovo je bio dugogodišnji politički napor, najprije emancipirati temu BiH na dnevni red Europske unije. Potom emancipirati pitanje Hrvata kao konstitutivnog naroda, a zatim osigurati da se svi ovi bitni institucionalni koraci važne teške zahtjevne političke odluke donesu, u tome smo uspjeli – dodao je Plenković.

Rekao je kako je Bosna i Hercegovina napravila dobre korake usvojivši brojne zakone, ali je napomenuo da je potrebno usuglasiti još nekoliko političkih odluka, prije svega Zakon o sudovima, kao i Izborni zakon.

Kako je naglasio, današnja odluka predstavlja poticaj, prije svega koaliciji, ali i svim narodima u BiH, da se dogovore oko temeljnoga pitanja, odnosno ravnopravnosti izbora hrvatskih političkih predstavnika, na način da Hrvate zastupaju legitimni predstavnici.

- Ovo je velika geopolitička, strateška poruka Europske unije svim narodima, liderima, institucijama, političkim strankama. Šansa otvaranja ovih vrata je za stabilnost i za razvoj Bosne i Hercegovine, a što je najbitnije, za bolji ekonomski i socijalni standard. Neka taj val kojega smo danas ovdje pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u BIH – zaključio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.